Najavljeno 49. izdanje Međunarodne smotre folklora

Ovogodišnja, 49. po redu, Međunarodna smotra folklora održat će se u Zagrebu od 15. do 19. srpnja, a bit će posvećena folkloru Dubrovačko-neretvanske županije koja obuhvaća južnodalmatinske otoke, poluotok Pelješac, grad Dubrovnik i njegovu okolicu (Dubrovačko Primorje, Župu Dubrovačku, Konavle) te područje uz rijeku Neretvu prema granici s Hercegovinom.

folklor

Folklorna plesna i glazbena baština obilježena je vezama sa širim mediteranskim i srednjoeuropskim kulturnim krugom kojima su u to područje dospjeli i, mijenjajući se tijekom vremena, do danas održali kulturni sadržaji različita podrijetla i starosti, objavljeno je u službenoj najavi festivala koju potpisuje njegova umjetnička ravnateljica dr. sc. Zorica Vitez.

U plesnoj baštini to su prije svega lančani plesovi, odnosno plesovi s mačevima (korčulanske kumpanije i moreška, pelješki bijeli maškari, pokladarsko kolo s Lastova). Srodne plesove prikazat će ansambli iz Njemačke, Portugala, Malte i Velike Britanije.

U linđu, najpoznatijem plesu odabranoga područja, ostao je trag španjolskog utjecaja, pa će to biti vidljivo iz nastupa ansambla iz Španjolske. Inačice linđa prikazat će folklorna društva iz Dubrovačkog Primorja, Župe Dubrovačke i Konavala.

Građansku kulturu potvrđuju kontradance u Dubrovniku i seoskoj okolici te noviji plesovi građanskog podrijetla poznati na cijelom području; karakteristično je da su u seoskim sredinama folklorizirani, odnosno prilagođeni seoskom stilu plesanja (folklorna društva s otoka Mljeta, iz Župe Dubrovačke, iz Dubrovačkog Primorja (Orašca, Smokovljana – Visočana), iz Metkovića. U daljoj unutrašnjosti osjeća se utjecaj dinarskog (hercegovačkog) područja, folklorni repertoar je sličan ali stilski drukčiji.
U vokalnom izražavanju ističe se tradicija pjevanja koleda/kolenda, popularno je klapsko pjevanje, a u solističkom ženskom pjevanju sačuvana je balada kao opće mediteranska tradicija. Poznata je i njegovana tradicija govorništva, osobito svadbenih zdravica, kao i guslarska tradicija. Održani su i običaji starije svjetovne i vjerske tradicije (pokladni, pasionski).

Među glazbalima ističe se lijerica, posebice kao pratnja plesu. I to glazbalo povezuje odabrano područje s drugim kulturnim prostorima, na Mediteranu i dalje (Grčka, Makedonija, Bugarska, Portugal); uz pojedine svirače iz tih zemalja na Smotri će se predstaviti i sudionici dugogodišnjeg organiziranog učenja sviranja lijerice u odabranoj županiji, odrasli i djeca.

Uz brojna folklorna društva u odabranom području djeluju i crkveni zborovi s pučkim crkvenim načinima pjevanja i osebujnim repertoarom, posebice marijanskih pjesama; koncert pučke crkvene glazbe predstavit će crkvene pjevače s područja Neretve. Koncert klapskog pjevanja predstavit će različitosti toga žanra na području odabrane županije, a koncertom “Ethno na putu po Hrvatskoj” polaznici ljetnog kampa Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanju nastupit će prvoga dana Smotre. Uz scenske nastupe planiramo plesne i glazbene radionice s domaćim i stranim voditeljima.

Na ovoj Smotri sudjelovat će i folklorna društva iz drugih krajeva Hrvatske te iz drugih stranih zemalja. U suradnji s Etnografskim muzejom Zagreb, održat će se izložba i predavanja o glazbenoj i svadbenoj baštini. Programe Smotre snimat će radijske i televizijske postaje, a Svečanu će priredbu prenositi HTV.

Na 49. MSF će nastupiti dvadesetak folklornih društava i pjevačkih skupina iz Hrvatske, desetak folklornih ansambala iz inozemstva i nekoliko pojedinaca, svirača i pjevača.

Program će se odvijati po uobičajenoj shemi, od srijede do nedjelje, na dvije pozornice i u zatvorenim prostorima. U svečanoj priredbi će uz najistaknutije sadržaje i sudionike iz Dubrovačko-neretvanske županije nastupiti i strani ansambli s repertoarom srodnih tradicija.