Dogodilo se na današnji dan – 27. veljače
272.
– Rođen rimski car Konstantin I Veliki
1397.
– U Križevcima održan tzv. Krvavi sabor na kojemu su pristaše Žigmunda Luksemburškog podmuklo ubile hrvatskog bana Stjepana II. Lackovića i velik broj hrvatskih plemića koji su stigli pregovarati o pomirbi s kraljem kojega narod nije prihvaćao. Iako su dobili pismeno jamstvo da im se neće ništa dogoditi, Žigmundovi pristaše su Stjepana Lackovića i njegova sinovca Andriju sasjekli i bacili kroz prozor sabornice. Nečistu savjest pokušao je Žigmund oprati dajući nove kraljevske povlastice Križevcima i nekim drugim hrvatskim gradovima. No krvavi križevački sabor ostao je zabilježen u sjećanjima, pričama i umjetničkim djelima. Jeno od tih djela, ono hrvatskog slikara Otona Ivekovića, nalazi se na samome mjestu krvavog sabora, u križevačkoj Crkvi svetog križa.
1887.
– Umro Aleksandar Porfirjevič Borodin, ruski skladatelj i kemičar.
1900.
– U Muenchenu osnovan nogometni klub Bayern
1902.
– Rođen je američki romansijer i pripovjedač John Steinbeck.
1905.
– U Premanturi se rodio Tone Peruško, hrvatski književnik i pedagog, osnivač Pedagoške akademije u Puli.
1932.
– U Londonu je rođena glumica Elizabeth Taylor.
1941.
– U New Delhiju u Indiji, gdje je njegov otac bio satnik u indijskoj vojsci, rođen Paddy Ashdown, britanski političar, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
1933.
– Zapaljen Reichstag, zgrada njemačkog parlamenta u Berlinu. Nacisti su za paljenje Reichstaga odmah optužili njemačku Komunističku partiju čiji je član Marinus van der Lubbe zbog toga osuđen i pogubljen. Reichstag u Berlinu planuo je 27. veljače 1933. godine oko 21 sat. Podmetači požara optužili su komuniste i počeli žestok progon neistomišljenika. Iste noći uhićeno je oko četiri tisuće ljudi, uključujući sve komunističke poslanike i dužnosnike, a dan nakon toga potpisana je Odredba za zaštitu naroda i države kojom su ukinuta osnovna građanska prava. Potkraj ožujka proglašen je Zakon o posebnim ovlastima, početkom svibnja raspušteni su sindikati, a u lipnju i srpnju i sve političke stranke. Progoni su se proširili i na poznate znanstvenike i umjetnike, pa su domovinu, među ostalima, morali napustiti Albert Einstein, Bertold Brecht, Erich Maria Remarque i obitelji Thomasa i Heinricha Manna. Tijekom suđenja nacističkim vođama u Nürnbergu njemački general Franz Halder izjavio je kako se Hermann Goering tijekom jedne rasprave o Reichstagu ‘pohvalio’ kako ga je on dao zapaliti. Istraživanje i diskusije o tome događaju još uvijek traju.
1989.
– Predsjedništvo SFRJ donijelo je odluku o uvođenju izvanrednog stanja na Kosovu. Specijalne policijske postrojbe kojima je zapovijedao Radovan Stojičić Badža intervenirale su u rudniku. Uhićen je vođa kosovskih Albanaca Azem Vllasi i još 16 direktora tvrtki, uključujući i direktora rudarskog kompleksa Trepča. Svi su osuđeni na kaznu zatvora zbog “kontrarevolucionarne djelatnosti.
1992.
– U Grazu održani tajni razgovori između hrvatskih predstavnika vlasti i predstavnika bosanskih Srba. Razgovori su trebali biti svojevrsni “pokus” za eventualne budućepolitičke razgovore o razrješenju hrvatsko – srpskog spora na lokalnoj ali i globalnoj razini. U razgovorima su sudjelovali Zvonimir Lerotić, Josip Manolić i Mate Boban s hrvatske strane, te Radovan Karadžić i Nikola Koljević sa srpske strane. Srpski prijedlozi: potpuna konfederalizacija BiH, priznanje Hrvatske bez okupiranih dijelova i mogućnost “ustupanja” Hrvatskoj sada od Srbije okupiran dio teritorija oko Obrovca. Hrvatska je postavila zahtjev da Srbija i Crna Gora prihvate Haašku konvenciju o nemijenjanju granica, te ponudila specijalni status za 11 općina u Hrvatskoj u kojima Srbi čine relativnu većinu. Glede BiH, hrvatsko stajalište je postizanje cjelovitosti i nezavisnosti BiH.
1993.
– Registrirana je nacionalna vršna domena .hr. Registracija i aktiviranje nacionalne vršne domene bio je završni korak u uspostavi Interneta u Hrvatskoj, te su od tog dana računala (internetski servisi) s oznakom .hr postala sastavnim dijelom svjetske mreže.
2002.
– U Zagrebu je, u 86. godini života, umro akademski kipar Kosta Angeli Radovani.
2003.
– Biljana Plavšić osuđena na 11 godina zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
2012.
– Preminula je Helga Vlahović, hrvatska televizijska voditeljica, producentica i novinarka.
dd0227
