Na današnji dan, 21. studenoga 1913. godine, u rumunjskom gradu Constanţi rođena je Marijana Radev, hrvatska operna pjevačica bugarskoga podrijetla.
Prvi je put nastupila na sceni 1931. godine u Zagrebu na praizvedbi Božićne priče Rudolfa Matza, a profesionalno je debitirala 1938. godine u Trstu ulogom Marine u Borisu Godunovu, a u HNK je prvi put pjevala u rujnu iste godine Santuzzu u Cavalleriji rusticani, navodi Wikipedija.
U Zagrebačkoj operi, kao članica ili stalna gošća do 1971. godine, ostvarila je 44 uloge i imala gotovo 600 nastupa.
U sebi je sjedinjavala sva eminentna svojstva snažne umjetničke osobnosti, intenzivan smisao za ritam, istančanu muzikalnost, visoku kulturu, što je uz glas posebnih tamnih preljeva i izrazit glumački dar njezine kreacije učinilo besmrtnima i teško ponovljivima. Premda se najčešće ponajprije doživljava kao Carmen, a i britanska je kritika nakon njezina gostovanja u Covent Gardenu 1955. godine ustvrdila kako od vremena glasovite Emme Calvé nije bilo takve Carmen koja bi potpuno zadovoljila sve pjevačke i glumačke zahtjeve uloge koju je pjevala i u Bečkoj državnoj operi i pariškoj Opéri Comique. Međunarodni ugled ponajviše duguje ulozi Grofice u Pikovoj dami u milanskoj Scali 1961. godine (zabilježena je snimka uživo) i činjenici da je za gramofonsku tvrtku DGG sudjelovala u visoko cijenjenim snimkama Verdijeva Requiema, Rossinijeva djela Stabat Mater i Beethovenove Misse solemnis.
U Zagrebu je ostvarila i antologijske kreacije Charlotte u Wertheru, Amneris, Azucene, Kundry u Parsifalu, Gotovčeve Dome u Eri s onoga svijeta i Govedarke u Morani, Gluckova Orfeja.
Bila je protagonisticom velikih opernih događaja prvih hrvatskih izvedaba suvremenih djela i praizvedaba hrvatskih opera. Pjevala je Brkanovićevu Jelu u Ekvinociju i Barbaru u Zlatu Zadra, Brittenovu Lukreciju, Gotovčevu Milu Gojsalića, Bradatu Turkinju u Životu razvratnika Stravinskog, Madame Floru u Menottijevu Mediumu i druge. Posljednji je put nastupila na sceni 25. travnja 1971. u slavnoj predstavi zvijezda, Giocondi pod ravnanjem Lamberta Gardellija, i još jednom u ulozi Slijepe žene pokazala uzorno fraziranje i vrhunsko umijeće inetrpretacije.
Njezin brat Gregor Radev bio je također operni pjevač te glumac.
Marijana Radev preminula je u Zagrebu, 17. rujna 1973. godine. Ulice u zagrebačkom naselju Prečko i Zadru nose njezino ime.
—
U nastavku podsjećamo na još neke događaje koji su se odigrali na današnji dan:
1694.
– Rođen Voltaire, francuski književnik, povjesničar i filozof.
1783.
– Jean-François Pilâtre de Rozier i Merquis d’Arlandes, ostvarili su prvi slobodan let s balonom na vrući zrak. Dosegnuvši visinu od gotovo 1000 m, letjeli su iznad Pariza otprilike 25 minuta (na slici).
1898.
– Marie Curie i Pierre Curie otkrili su radij.
1916.
– Preminuo Franjo Josip I., austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj.
1925.
– U Glavini Donjoj kod Imotskog rođen je Veljko Kadijević, general-armije JNA, savezni ministar obrane SFRJ od 1988. do 1992. godine i de facto glavni zapovjednik JNA u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.
1930.
– U Užicu se rodio Vladimir Anić, hrvatski jezikoslovac.
1996.
– Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održan veliki prosvjedi za opstanak Radija 101.
dd1121
