Renomirani hrvatski projekt ocjenjivanja vina ‘Vinske zvijezde’ organizirao je prvo veliko ocjenjivanje sorte rizling u Hrvatskoj, na Plešivici i u Međimurju, u suradnji s najpoznatijim sommelierom i znalcem rizlinga u Hrvatskoj, Željkom Bročilovićem Carlosom.
Bila je to prilika da poznati vinski stručnjaci istaknu potencijale sorte, koja slovi za najplemenitiju bijelu sortu na svijetu.
Na prvo hrvatsko kušanje pod nazivom ‘Summer Riesling Tasting’ pozvani su na sudjelovanje svi vinari koji proizvode rizlinge u Hrvatskoj, većinom iz Bregovite Hrvatske i Slavonije, a u komisiji su bili enolozi (Saša Zec, Jasminka Šaško), vinski novinari (Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik, Jože Rozman, Ivan Goričanec), vinari (Dominik Jagunić, Branimir Jakopić), sommelieri (Darko Lugarić, Ivan Perković, Marko Rundek, Igor Jurković, Franci Žgur), gosti-vinari iz Slovenije (Boštjan Protner, Milan Hlebec) te vinski znalci (Hrvoje Petrić, Staša Bizjak).
Kušanje se odvijalo dva dana zaredom, na dvije lokacije, s različitom komisijom i različitim uzorcima. Predsjednik komisije i glavni savjetnik događaja je bio sommelier Željko Bročilović Carlos. Njegovim znanjem o rizlingu i svjetskom reputacijom, projekt ima visoku vrijednost, ne samo u Hrvatskoj, nego u regiji i šire.
Naime, ova sorta jedna je od najpoznatijih, a stručnjaci kažu i najplemenitija bijela sorta na svijetu. Zovu je i RR – „Rolls Royce“ među vinima, a samo vino, kraljem bijelih vina! Toliko superlativa zaslužuje detaljno kušanje, ocjenjivanje i promišljanje o vinu, pa su organizatori nakon stručnog kušanja organizirali druženje s objavom rezultata, uz razgovore o potencijalu sorte u Hrvatskoj.
Organizatori budućnost sorte vide kroz pametno marketinško promišljanje ciljanih vinskih događaja koji bi privukli svjetsku vinsku elitu u one naše vinske regije gdje rizling pokazuje najbolje rezultate. U Hrvatsku se planiraju pozvati „rizling-stručnjaci“ koji bi svojim „masterclass“ radionicama pomogli vinskim profesionalcima, vinarima i ljubiteljima da bolje razumiju veličinu i potencijale rizlinga. Prvi Summer Riesling Tasting prepoznale su i podržale TZ Zagrebačke i Međimurske županije te Grad Jastrebarsko.
Prvi dio ljetnoga kušanja rizlinga održao se na Plešivici, u vinariji Jagunić s 12 članova komisije i 31 uzorkom. Uzorci su bili podijeljeni u tri kategorije: mlada vina (2018, 2017), vina starija od tri godine (2016 -2011), te vina s ostatkom šećera.
U prvoj kategoriji, najbolje je ocijenjen Rajnski rizling Sokač vina, 2017 te osvojio srebro (85,8). U kategoriji starijih vina, tri vina su osvojila srebro (Kolarić, Coletti Rajnski rizling surlie 2016 -85,2, Šember PG Rajnski Rizling 2015- 86,9, Obrt Šimanović, Rajnski Rizling 2012– 85,4). U kategoriji vina s ostatkom šećera, zlato su osvojili rizlinzi Bolfan Rajnski Rizling Primus, polusuho 2015 (90,7) i Bodren, Rajnski rizling ledeno vino 2014 (92,7).
Srebro su osvojili Bodren Rajnski rizling ledeno vino 2013 (89, 8) i Kopjar Rajnski Rizling polusuho,2017. (85)
Drugi dio ljetnoga kušanja rizlinga održao se u Međimurju, u restoranu Terbotz, s 9 članova komisije i 29 uzoraka. U prvoj kategoriji, najbolje su ocijenjeni Rajnski rizling Vinogradarstvo i podrumarstvo Cmrečnjak 2017 (86,42) i Erdutski podrumi 2017 (85,28). U drugoj kategoriji najbolje su ocijenjeni rizlinzi Vinogradarstva i podrumarstva Jakopić, 2015 (85,7) i 2007 (86,0). U kategoriji vina s ostatkom šećera niti jedno vino nije prešlo prag od 85 bodova, a najbolje ocijenjen je bio Rajnski rizling 2017 Vina Papak Ilok (82,71). Nije bilo uzoraka kategorije visokih predikata.
Na razgovorima o rizlingu, slovenski vinar Boštjan Protner je kazao da vinar treba željeti rizling, vjerovati u rizling, treba se odlučiti na rizling, jer iako u Sloveniji ima dosta rizlinga, čini se da ga vinari rijetko nude svojim gostima u izboru kušanja prva tri vina podruma, a ako ih ne nude, o njemu se ne zna, vinoljupci ga ne prepoznaju i teško se prodaje.
S druge strane, hrvatska iskustva s rizlingom je istaknuli enologinja vinarije Vuglec Breg Jasminka Šaško, koja je napomenula da klimatske promjene i globalno zatopljenje ne pogoduju rizlingu i ona primjećuju kako zadnjih godina, od 2014. godine, vino nema ekstrakta kao prije. Navodi i kako često rizlinzi izlaze na tržište premladi, a bolje rezultate pokazuju starenjem.
Bročilović Carlos naglasio je da postoje referentni svjetski rizlinzi, nije teško dokučiti kakvi su oni te odlučiti i krenuti smjerom prema kvalitetnijem i boljem. U Njemačkoj se, kaže, rajnski rizling spominje još u 15. stoljeću, a najbolje rezultate postiže na hladnijim terenima, što je kod nas Plešivica, te je tržište za njega zainteresirano jer kao sorta, ako joj se do kraja posvetite, daje jako puno.
Kako se čulo, rizling je doista posebna sorta, ekstrakt i kiseline omogućuju mu dugovječnost. Preporuka je vinarima da mu treba sačuvati sortnost tijekom vinifikacije te da mu ne ‘paše’ ni previše drveta ni preduga maceracija jer time može izgubiti važne i prepoznatljive karakteristike sorte.
Naravno, svaki vinar određuje kojim smjerom i načinom vinifikacije želi raditi rizling i želi li iz njega izvuči najbolje što može ili želi imati (samo) još jednu sortu u vinogradu.
Rezultati plešivičkog kušanja, s uzorcima s Plešivice i Krašića, iz Zagorja, Moslavine, pokazali su da je ‘srednja kategorija’ (vina od tri godine i starija) imala više dobrih rezultata, što pokazuje da mu odležavanje u boci godi. Rezultati međimurskog kušanja potvrdili su plešivičko, mladi rizlinzi berbe 2018. pokazali su skromnije ocjene od odležanijih. Dodatna je preporuka vinarima puniti rizling u ‘rizling –boce’ jer i time pokazuju poštovanje prema vinu i njegovoj izraženoj sortnosti.
Marinko Petković
