U suradnji sa zagrebačkom kavanom Procaffe u Tkalčičevoj ulici, Udruga za kulturu stola G.E.T. dva put mjesečno održava događanje pod nazivom “Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom i gostujućim vinarijama”, a treći Vinski razgovori bili su uz Vina Laguna.
Stiplošekovi gosti bili su Mia Vukdragović, voditeljica marketinga i Milan Budinski, direktor vinarstva i proizvodnje Agrolagune iz Poreča, koja je sa 600 hektara vinograda u Istri, druga najveća vinarija u Hrvatskoj, a odlučila se predstaviti manje serije vina namijenjenih restoranima i hotelima.
Tako su predstavljena vina premium kvalitete, od kojih su neka tek došla na tržište, a neka još čekaju svoj trenutak. Zalogaji koji su pratili vina bile su plate s pršutom iz ponude kavane Procaffe i sirevi sirane Špin koja je, kao i Vina Laguna, također u vlasništvu tvrtke Agrolaguna.
Publici “Vinskih razgovora” predstavljena su sljedeća vina: Pjenušac Blanc de Moi, CastellBlanc 2017, malvazija Istarska duga maceracija 210 Riserva 2012, Riserva LV 2013 i malvazija Istarska kasna berba 2016.
Kroz ova vina publika je upoznala neko drugo lice Vina Laguna. Čak i većini vinskih novinara, prisutnih na degustaciji, taj dio njihove produkcije bio je nepoznat.
Publika je odlično prihvatila i ocijenila kušana vina, a pojavilo se i puno pitanja. Prije svega pitanja u vezi cijena, razloga za proizvodnju ovakvih vina i količina koje će se naći na tržištu. Primjerice, količina selekcije pjenušca, koji će uvijek biti vintage, je od 5000 do 6000 boca.
Budinski je kazao da je ideja da se kroz selekciju vina prepozna stil kuće, odnosno od kuda vina dolaze, a to je istarska crvenica kod Poreča i bijela zemlja, 60 ha, kod Vižinade, gdje je smješten Zlatni vrh.
Primjerice, kolekcionarsko vino (Riserva LV 2013) se radi od samo 20.000 boca terana, a koliko je to velika selekcija, pokazuje proizvodnja 2,5 milijuna litara malvazije u Agrolaguni.
Kako se čulo, Agrolaguna je uspješno prebrodila promjenu vlasništva, 85 posto vina je u staklu, ali tržište traži i druge volumene, dok izvoz u Njemačku, Poljsku, Austriju … iznosi blizu 10 posto.
Stiplošek je kazao da je riječ o izuzetnim, fantastičnim vinima na degustaciji, u vrlo malim serijama i dostupna su na upit. Naravno, pitate se: ‘Zašto?’ Pa vrlo jednostavno: moramo biti svjesni vremena i zemlje gdje živimo i veliko je pitanje bi li takva vina mogla živjeti u velikim količinama na tržištu… Ta su vina, svako za sebe, kao mala umjetnička djela i nisu za svakoga, već traže nekog tko će ih razumjeti i uživati u njima. No da, trebalo ih je predstaviti javnosti i pokazati svijetu da Vina Laguna imaju i takva vina, iz najviših kategorija. Vinski znalci to će itekako znati cijeniti. Jednom kad probate ta vina, gledat ćete na Vina Laguna nekim drugim očima.”
Sljedeći “Vinski razgovor” održat će se već 21. ožujka, a u međuvremenu svratite u kavanu Procaffe i pogledajte njihovu ponudu vina i zalogaja. (M. Petković)
