Urbani vrtovi su sjajan projekt, sad se širi na druge gradove – Samobor, Varaždin, Ludbreg…

Po uzoru na vrtove u urbanim središtima širom svijeta, gradski su vrtovi uhvatili čvrste korijene i u Zagrebu. Već četiri godine ovom projektu priključuju se novi gradovi te je dosad na kartu Urbanih vrtova upisano 20 lokacija u Hrvatskoj, a ove godine pridružuju im se Samobor, Ludbreg i Varaždin, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare na Savici.

Koliko je ova inicijativa važna za građane i cjelokupnu zajednicu okupljenima je istaknuo gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić: “Biti dio ovog projekta jedno je posebno iskustvo jer povezuje korisnike Gradskih vrtova u jednoj aktivnosti i kroz ove četiri godine budi sve veći interes građana. Ovo je još jedan dokaz kako briga o okolišu i dobrobit zajednice polaze od pojedinca i da su moguće velike stvari kada se svi ujedinimo u jednom velikom cilju. Također mi je vrlo drago što se uz Zagreb uključuju i drugi gradovi i što svi zajedno činimo nešto dobro za naše građane i okoliš.“

Prva u nizu ovogodišnjih zelenih akcija projekta Urbani vrtovi je otvorenje Gradskog vrta u Samoboru. Grad Samobor je svojim građanima odlučio ustupiti 25 parcela u nekadašnjoj vojarni Taborec.

Gradonačelnik Samobora Krešo Beljak najavio je svečano otvaranje samoborskih gradskih vrtova u subotu, 2. travnja. “Kada čujem ovakve pozitivne riječi o gradskim vrtovima ponosan sam što se ove godine i grad Samobor priključio ovoj hvale-vrijednoj akciji. Ovim projektom na najbolji način možemo pružiti svojim građanima mogućnost obrade zemljišta i time ih potaknuti na zdraviji način života. Prvenstveno smo vodili računa o socijalnim kriterijima, kako bi i ovom mjerom pomogli građanima kojima je to potrebno. Osim toga želimo ostvariti i revitalizaciju prostora bivše vojarne Taborec kojoj ćemo ovom akcijom dati novi društveni značaj.“

Nakon zimske stanke, vrijedni će se vrtlari ponovno moći okupljati, družiti, vrtlariti i razmijenjivati iskustva o ekološkom uzgoju hrane na svojim parcelama u Velikoj gorici jer se ovaj grad odlučio na otvorenje još jednog Gradskog vrta.

Zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Stjepan Kos tim je povodom izjavio: “Uključivanjem u projekt Urbani vrtovi vjerujem da smo dokazali kako je Velika Gorica spremna za provedbu ovakvih projekata i koliko osluškuje potrebe svojih sugrađana. Izuzetno smo ponosni što smo na našem Gradskom vrtu udružili gotovo 70 obitelji koje na svojim vrtnim parcelama ostvaruju dodatni prihod kroz proizvodnju hrane i imaju svoje mjesto okupljanja daleko od svakodnevnog užurbanog života. Zbog izuzetno velike potražnje za vrtnim parcelama u našem gradu s ponosom možemo najaviti otvaranje i drugog Gradskog vrta.“

Nova godina donosi i nove planove, akcije i ciljeve. Kako je najavljeno na konferenciji za medije, među glavnim ovogodišnjim ciljevima je borba za bioraznolikost očuvanjem autohtonih hrvatskih povrtnih sorti koje izumiru.

Na konferenciji je sudjelovala i profesorica Tanja Gotlin Čuljak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koja je govorila o edukativnom projektu kojeg Agronomski fakultet pokreće s Gradskim vrtovima Zagreba. “Projekt Urbani vrtovi nemaju za cilj samo edukaciju korisnika vrtnih parcela, već i djece predškolske i školske dobi kao i studenata s ciljem implemetacije određenih spoznaja o proizvodnji hrane, bioraznolikosti ne samo biljnog, nego i životinjskog svijeta u svakodnevni život djece.“

Okupljenima se obratila i voditeljica Korporativnih komunikacija Zagrebačke pivare Tina Puhalo Grladinović koja je ovom prilikom predstavila djelovanje svoje kompanije na području društveno odgovornog poslovanja. “Već četvrtu godinu zajedno s ostalim sudionicima imamo mogućnost razvijati ovu važnu inicijativu ne samo za građane Zagreba već i za cijelu Hrvatsku. Zagrebačka pivovara nizom akcija u sklopu projekta “Pivovara moj susjed˝ potiče partnerstvo s lokalnom zajednicom pa tako i uključivanjem u projekt Urbanih vrtova Zagreba. Ove godine nastavljamo s pomaganjem opremanja društvenih zona gradskih vrtova i organizaciju edukativnih programa za sve korisnike urbanih vrtova u svim gradovima, počevši od Samobora.“

O svojim iskustvima i motivaciji za rad u vrtu govorio je i zagrebački umirovljenik Berislav Blažević. Kao što je istaknuo, boravak u prirodi, rad u vrtu i druženje sa susjedima ga opuštaju i pomažu u borbi s Parkinsonovom bolesti. “Vrtlarenje ne samo da ima utjecaj na zdravije prehrambene navike već i ima i terapijsko svojstvo, ono usrećuje, a taj osjećaj proizlazi iz brige za zasađeno voće i povrće i činjenice da vidite plodove svog rada“, rekao je.

Na konferenciji je konačno otkriveno i tko se krije iza tajanstvenih zelenih presadnica koje su posljednjih dana osvanule na nekoliko lokacija na području Zagreba. (M. Petković)