Po uzoru na azijske tigrove – Tajvan, Hong Kong, Južnu Koreju i Singapur koji su ostvarili nevjerojatan gospodarski rast između 60-tih i 90-tih godina prošlog stoljeća i to ponajviše zahvaljujući ulaganju u obrazovanje stanovništva i izvoz u visokorazvijene zemlje – na WinDays16 konferenciji raspravljalo se danas kako od hrvatskog gospodarstva učiniti isto čudo.
Ivan Vidaković (Microsoft Hrvatska), Nenad Bakić (Selectio), Berislav Horvat (EY), Emil Tedeschi (Atlantic Group), Darko Horvat (Ministarstvo poduzetništva i obrta) i Saša Cvetojević (ZIP) razmijenili su mišljenja i dali prijedloge kako od Hrvatske učiniti gospodarskog tigra Europe.
“Najveći ograničavajući faktor stvaranja nove vrijednosti je regulacija koja većinom datira iz prošlog stoljeća, a u pojedinim slučajevima čak i iz pretprošlog stoljeća. Ne mislim da treba deregulirati sustav, ali bi trebalo postaviti okvire koji prate suvremeno poslovanje. Za bolji ukupni rezultat trebaju nam ljudi koji stvari rade na novi drugačiji način i bit će primjer drugima”, naglasio je Saša Cvetojević (ZIP) koji je i sam imao puno iskustava u administrativnim problemima tijekom pokretanja posla.
“U razvijenom svijetu je normalno da rast BDP-a iznosi od 3 do 4 %, a u Hrvatskoj je to zasad nedostižna brojka. Zadnjih pet/šest godina smo daleko najgori u Europi po rastu BDP-a. Samo da smo radili stvari kako treba, bez prevelikih inovativnih reformi, naš BDP je mogao biti veći za 17 %, što bi značilo 20 do 25 % veće plaće za sve zaposlenike”, izjavio je Nenad Bakić (Selectio) te zaključio kako bi za Hrvatsku bilo sasvim uredu da u europskom gospodarstvu ima ulogu spretne i okretne kune.
U raspravu o nužnosti promjene postojeće percepcije poduzetništva u društvu uključio se i Emil Tedeschi (Atlantic Group) “U našem je društvu normalno da se ne odlučuje, ne komunicira, ne razmišlja pozitivno i ne sanja, a s druge strane je “mantra” kako se ništa ne može napraviti i da je sve crno, a oni koji stvaraju vrijednost sigurno su nekoga prevarili. To je problem svih nas. Bez stvarne želje za promjenom, Hrvatska neće iskoristiti svoje potencijale. Mora se osloboditi energija poduzetništva i probuditi optimizam kod građana, odnosno uvjeriti naciju da su promjene nužne”.
Također, Tedeschi je naglasio kako situacija u kojoj je država i dalje najveći poslodavac, a pri tome nema sustav nagrada i sankcija za svoje zaposlenike, ne može biti efikasna. Jednako tako, zanimalo ga je kada će se sindikati založiti za one najbolje u svojem sustavu i kada će se konačno početi pričati o kreiranju novih radnih mjesta, a ne o grčevitom zadržavanju postojećih koja često nisu nikome potrebna.
Kompanije se danas mijenjaju brže nego ikada, prisvajaju nove poslovne modele, razvijaju nove ideje. S liste Fortune 500 firmi od prije 20 godina danas velika većina ne postoji, što dovoljno govori o tome kako se trendovi mijenjanju brzinom svjetlosti te kako je sposobnost poslodavca da se prilagodi novim uvjetima neophodna.
“Da bismo bili uspješni moramo imati fokus. Potrebno je odabrati jednu do dvije, eventualno tri područja te ustrajno raditi na tome s jasnim ciljevima. Također, nužno je osigurati stabilne uvjete za poslovanje”, Berislav Horvat (EY).
Govoreći o obrazovnoj reformi ministar Darko Horvat (Ministarstvo poduzetništva i obrta) je spomenuo kako će Kurikulum doživjeti manje promjene i bit će usvojen. Ujedno se zalaže za veću umreženost akademske zajednice i privatnog sektora, jer moramo prestati producirati kadrove za Zavod za zapošljavanje.
“Prije nekoliko godina je Agencija za odgoj i obrazovanje upozoravala kako proizvodimo previše studenata ekonomskih fakulteta, no ništa se nije dogodilo, odnosno broj studenata na tim fakultetima nije se smanjio. Mi i dalje imamo neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta rada. Vezano uz novi kurikulum ja bih volio da prioritet budu oni studenti koji sada završavaju studije, jer oni prvi dolaze na tržište rada. Ako se prvenstveno fokusiramo na niže razrede osnovne škole, fokus nam je na mladima koji će na tržište rada stupiti za 15-ak godina”, Ivan Vidaković (Microsoft Hrvatska), dodao je i kako upisujemo jako malo studenata na STEM fakultete i godišnje njih oko 800 završi na tržištu rada.
Svi sugovornici složili su se kako Hrvatska ima odličan geopolitički položaj, što je dobar preduvjet da postane “tigar”, no ono što je potrebno jest strategija u kojem smjeru se želi razvijati. Uz potrebnu odlučnost u donošenju reformi vezanih uz obrazovanje, gospodarstvo i pravni sustav, Hrvatska ima velikih šansi postati europski tigar. (M. Petković)
