14. siječnja
1539.
– Španjolska je osvojila Kubu.
1784.
– Sjedinjene Američke Države ratificirale su mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je i formalno okončan Američki rat za nezavisnost.
1811.
– Rođen je Fran Kurelac, hrvatski književnik i filolog, osnivač Riječke filološke škole.
1826.
– U Pešti je osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i uz pomoć bogatih srpskih trgovaca iz Pešte i Budima.
1856.
– Preminuo je grof Janko Drašković, hrvatski političar, jedan od najistaknutijih hrvatskih preporoditelja.
Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj, svojim ugledom i kulturno-društvenom djelatnošću bio je prethodnik Ilirskog pokreta.
Rođen 20. listopada 1770. u Zagrebu u kojem je pohađao gimnaziju, a studij filozofije i prava završio je u Beču.
U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja – ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodnom pokretu.
Potkraj 1832. godine grof Janko Drašković je u Karlovcu izdao politički spis pisan štokavskim narječjem, naslovljen “Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom”, koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti.
Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je Hrvatski sabor trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja Bratislava). Grof Drašković savjetovao je buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija, a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku. Grof Drašković potaknuo je i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda.
Do 1848. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj, na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od 1893. godine počiva u Ilirskoj arkadi na zagrebačkom Mirogoju.
1871.
– U Podosoju kod Imotskog uhićen hajduk Andrijica Šimić.
1914.
– Henry Ford predstavio je svijetu prvu pokretnu traku na kojoj se sklapao famozni model T.
1924.
– Rođen je Bonaventura Duda, hrvatski teolog, bibličar, franjevac i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
1926.
– U Splitu praizvedena Mala Floramye, najpoznatija opereta u tri čina hrvatskog skladatelja Ive Tijardovića.
1928.
– Otvorene su II. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1928., prve prave Zimske olimpijske igre koje nisu održane u sklopu Ljetnih olimpijskih igara.
1941.
– Rođen je slovenski političar i državnik Milan Kučan. Bio je predsjednik Slovenije u presudnim trenucima raspada SFR Jugoslavije, u vrijeme njegova mandata Slovenija je proglasila nezavisnost (25. lipnja 1991.) i postala jedna od najuspješnijih bivših komunističkih zemalja u provođenju radikalnih političkih i gospodarskih reformi. Ponovo je biran za predsjednika Slovenije 1994. i 1998.
1992.
– San Marino priznao je Hrvatsku. Do toga dana Hrvatsku je priznalo devetnaest država izvan tadašnje Europske zajednice. U Zagrebu je otvoreno veleposlanstvo Republike Njemačke. Prvi veleposlanik bio je dr. Horst Weisel.
– U Zagreb su stigli časnici za vezu UN kao prethodnica mirovnih snaga UN.
– U The New York Timesu američki Hrvati u suradnji s institutom “Ruđer Bošković” iz Zagreba objavili Apel 104 nositelja Nobelove nagrade za mir u Hrvatskoj.
1993.
– Otkriveno kako je bivša vlast Obrovca besplatno Srbima dijelila gradilišta uz more, čiji je rezultat 2.500 izgrađenih vikendica u Rovanjskoj, Maslenici, Mekoj Dragi, Šušnjaru, Ribnici i Karinu.
2000.
– Petorica bosanskih Hrvata – Zoran, Vlatko i Mirjan Kupreškić, Vladimir Šantić i Drago Josipović proglašeni su krivim pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu za ratni zločin počinjen u Ahmićima 1993. Osuđeni na zatvorske kazne od 5 do 25 godina. Kupreškići su 23. listopada 2001. proglašeni nevinim i oslobođeni, a ostaloj dvojici kazna je smanjena.
2009.
– U Sarajevu umro fra Petar Anđelović, ugledni bosanski franjevac, publicist, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene za vrijeme zadnjeg rata u Bosni i Hercegovini. Rođen je u Boću kod Brčkog 9. prosinca 1937. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu (1945.-1949.), gimnaziju u Visokom (1949.-1955., 1956.-1958.), novicijat u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1960.-1964.) i Fuldi (1964.-1966.) te studij publicistike u Münsteru (1972.-1975.). Za svećenika je zaređen 1964. Od 2003. do smrti vršio je službu provincijskog asistenta Franjevačkog svjetovnog reda. Bio je član Glavnog odbora Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH.
20120114
