Pri spomenu na grad Kutjevo jedna od prvih asocijacija je i kutjevačka graševina. Iako se u tom kraju uzgajaju i druge sorte koje daju izvrsne rezultate u proizvodnji vina, taj je kraj prepoznat kao svjetska prijestolnica graševine.
Zato i ne čudi da Kutjevo ima i svoj trg s imenom po svojoj kraljici vina – „Trg graševine“!
Upravo iz tog dijela Zlatne doline u zagrebačku vinsku radionicu „Vrijeme je ZA…“ stigao je mladi kutjevački vinar Tomislav Antunović. Ne spada u one vinare koji idu po „uhodanim vinskim stazama“ već je u svojoj proizvodnji spreman na kreativne iskorake koji donose nešto novo, a to novo, nekada zna biti i jako dobro. Da je tako, pokazuje i njegov eksperiment iz ljubavi – ličko vino.
Malo tko je i čuo za vino proizvedeno u Lici, ali eto, to je pokušao mladi Antunović i u tom naumu uspio. Iako vinski terroir nije prepoznatljiv na sadašnjim vinskim kartama, a to ne znači da jednoga dana ne vinske karte neće ucrtati i vinske staze u Lici.
Oni koji bi otišli u neka davna vremena vidjeli bi da se nekada vinova loza sadila u sličnim krajevima poput Like. Dolaskom Turaka u te krajeve nestala je kultura vina sa tih prostora, a vinovu lozu uglavnom je zamijenila šljiva iako neki sjeverniji i brdovitiji krajevi u europskim zemljama uzgajaju vinovu lozu i prave dobra vina. Zašto na koncu to ne pokušati i u Lici.
Svoju invenciju pokazao je prvim sađenjem trsova na Ličkom području kod Debelog brda u blizini Udbine. Tijekom 2021. i 2023. zasadio je na 0,7 hektara oko 2.400 trsova čak osam sorti od kojih ističemo piwi Solaris, Regent, Rondo, Cabernet cortis… Naravno, nije moglo proći, a da ne posadi i graševinu već spomenutu kraljicu iz svoga kraja.
Okruženje i obitelj Tomislava Antunovića i ranije je bila okrenuta vinogradarstvu i poljoprivredi pa tako ne čudi što se i on upustio u izazov proizvodnje vina. Nekada su Antunovići imali vinograde koji su vremenom zamrli, a panjevi izvađeni. Otac Jure je 2001. kupio vinograd na Hrnjevcu te krenuo sa sadnjom novih nasada 2006./07. godine.
Antunovići sada imaju čak 85.000 trsova na više od 18 hektara, a bave se još i voćarstvom (orasi, lješnjak, šljiva, kesten). Tomislav je 2014. u okviru OPG-a osnovao svoju vinariju AT Agrofort. Godine 2017. odlučio je vina proizvoditi biodinamičkom metodom po mjesečevim mijenama. To znači da sve bitne poslove u tretmanu grožđa od berbe pa do podrumskih radnji (maceracije, pretakanja i punjenja) radi u doba punog mjeseca. Otuda i naziv Luna za njegove sjajne graševine.
Ove godine će na urod doći prva ozbiljnija količina grožđa zasađena 2022. u kutjevačkom kraju 1.500 loza chardonnaya i isto toliko sauvignona. Tako sada vinarija ima 22.000 trsova na 3,3 ha sa pretežitom graševinom. Kapacitet podruma je 33.000 litara, a osim na kućnom pragu najveće količine uspijeva prodati u Dalmaciji (Trogir, Split, Omiš) te u nekoliko restorana u Berlinu. Svoja vina Solaris i Omegu za sada je zadržao za kućne potrebe i degustacije.
Na ovoj radionici imali smo priliku kušati slijedeća vina: 1. Solaris 2023. 12,0 % alkohola; 2. Luna graševina 2024. 13,4 % alkohola; 3. Luna graševina 2021. 12,5 %; 4. Primo graševina 2020. 13,0 %; 5. Traminac mirisni 2023. 13,2 %; 6. Zweigelt 2023. 12,8 % te 7. Omega crni pinot 2023. sa 12,9 % alkohola.
Solaris 2023. – 12 % alkohola i 0,6 g ostatka šećera je kristalno bistro vino žuto zelenkaste boje, herbalno cvjetnog karaktera, a u ustima se osjeti dobra kiselina što mu daje dodatnu svježinu. Ova sorta dobro nakuplja šećere, ali su kiseline primjerene i ono je sasvim suho. Solaris u Udbini je piwi sorta Fr 360 nastala križanjem Merzlinga, Muškat otonela i Zarye severa. Po riječima vinara vrlo je otporna sorta i nije uopće tretirana prskanjem. U pokušaju kupažiranja sa souvignier grisom nije postignut dobar rezultat te će ga i dalje držati monosortno. Solaris je tipično aperitivno vino kada je grožđe ubrano u pravom trenutku i gastronomski se izvrsno sljubljuje sa bijelom morskom ribom, sa carpacciom od hobotnice i školjkama. Antunović je ubrao grožđe 9. rujna 2023.. a imalo je 85 eksla.
Luna graševina 2024. – 13,4 % alkohola i 5,1 g/l kiseline je također kristalno bistro vino sa izraženim zelenkastim tonovima koji odaju svježinu. U okusu i mirisu osjeti se svježa jabuka , otkošena livada, bijelo cvijeće…. Vino je tipična mlada graševina puna slasti, a osjeća se mineralnost i ukusna slanost. Apsolutno sortno prepoznatljiva. Ovo vino je bilo odlično primljeno u radionici sa nizom pozitivnih komentara. Vinogradi za ovu graševinu se nalaze na području Duboka na oko 250 metara, a širina 2,20 m. Ima oko 7000 trsova po hektaru, a prinos je do 1,5 kg po trsu. Darko Lugarić gastronomski preporučuje klasičnu paštu sa rajčicama i bosiljkom. Vinar je pripremio oko 5.300 butelja ovog izuzetnog vina.
Četvrta po redu je bila Primo graševina 2020. s 13,0 % alkohola i 14,5 grama ostatka šećera. Ovo je graševina kasne berbe na surlieu bez intervencija vinara osim miješanja. Ciljano je odrađena malolaktika. Razmišljanje vinara je da se ne intervenira u vino već da se fermentacija spontano odradi. Vino je kristalno bistro, zlatno žute boje, u mirisu je prepoznatljiva jabuka, malo zrelija marelica. Kiseline su nježnije, ne nedostaje ekstrakcije tijela, ima zapravo dosta ostatka šećera (14,5 grama), ali je ipak polusuho.
Antunović naglašava da nije planirao baš ovakav okus, ali su parametri grožđa te godine bili takvi, a on je minimalno intervenirao. Gastronomski sommelier nam je preporučio cijelu paletu jela: piletinu u panko mrvicama u slatko-ljutom umaku, sushi, argentinske kozice, a zaključak je bio da bi i dobar fišpaprikaš odgovarao ovom zanimljivom vinu. Ovakvu graševinu ne radi svake godine.
7. Sedmo i završno vino u radionici je bila Omega od crnog pinota koja u pojedinim godinama dolazi i kao kupaža. Omega 2023. 12,9 % alkohola je u berbi i preradi također pratila mjesečevu liniju. Vino je tipične boje za pinot, svijetlo crvene rubin boje, gusto te intenzivnog sortnog mirisa. Osjeti se miris trešnje, zemlje, gljiva… Ovo je dobro uravnoteženo vino dobar balans kiseline i graničnog šećera 3,4 grama. Mogli bismo reći vrlo lijepo zaokruženo vino svog kutjevačkog terroira. Odležavalo je 9 mjeseci u srednje paljenim bačvama drugog punjenja. Gastronomski dobro bi pratilo jela od pečene janjetine, patku s mlincima ili svinjski lungić sa umakom od vrganja i domaćim njokima.
O Tomislavu Antunoviću kao vinaru moglo bi se reći da je on tvorac vina u podrumu i vinogradar na otvorenom i potpuno posvećen ovom poslu. Svojim eksperimentima na Solarisu kroz otvorenost na sugestije i razgovore mogao bi doći do veoma dobrih rezultata. Pa zašto na koncu ne bi pili i ličko vino.
