Zlatna Slavonija u Zagrebu se predstavila s deset vrhunskih graševina

Foto: Borna Subota

Elegantne i kompleksne, vrlo pitke, prepoznatljive nježne sortne gorčine, dugog potencijala starenja, traže gutljaj više – nigdje kao u Požeško-slavonskoj županiji graševine nemaju tako širok spektar u stilistici.

Od pjenušca do predikata, tako se mogla nazvati vinska degustacija u Pupitresu, zagrebačkom butiku vinske kulture u organizaciji Turističke zajednice Požeško slavonske županije i pod voditeljskom palicom poznate sommelierke Jelene Šimić Valentić. Zlatna Slavonija u Zagrebu se predstavila s deset iznimnih vina vinogorja Kutjevo nagrađenih velikim zlatom na Festivalu graševine koji se svake godine održava u ovom vinskom gradiću.

Foto: Borna Subota

Ono što su Burgundija i Bordeaux za Francusku, Kutjevo je za Hrvatsku, tamo je tradicija vinarstva i vinogradarstva duga više od 700 godina, još otkada su cisterciti 1232. izgradili najstariji vinski podrum u ovom dijelu Europe. U njemu su i podrumi najpoznatijih imena na hrvatskoj vinskoj sceni, uz vina su vezane legende i priče, a iako nema znanstvenog utemeljenja da na kvalitetu vina utječu meridijani i paralele, možda nije slučajno da Kutjevom prolazi 45,3 paralela, ista ona koja povezuje glasovite vinske destinacije Piemont, Val du Rhone, Oregon i već spomenuti Bordeaux.

Za početak Maximo brut Kutjeva d.d., prvi hrvatski pjenušac u potpunosti kreiran od graševine klasičnom šampanjskom metodom, mirisa dozrele jabuke i citrusnih nota, diskretne cvjetne komponente s tragovima bagrema, pun u ustima, finih, svježih perlica.

Potom dvije sjajne svježe Graševine potpuno različite stilistike: Adžićeva s položaja Hrnjevac, bistre zlatno-žute boje, zrelih voćnih mirisa s notom dinje i slatkastih začina, mekanog tijela, punog okusa i bogatog dugog završetka te Galićeva svijetlo-žute boje sa zelenkastim nijansama, privlačnih cvjetnih aroma s blago pikantnim herbalnim primjesama, elegantna i pitka, savršenog balansa svježine i zrelosti i nježno naglašenih kiselina.

Slijedila su tri odležana vina: aromatična, bogata Graševina Mihalj iz 2020. uljaste strukture, kompleksna, privlačna, skladna i dotjerana Krauthakerova Graševina Mitrovac iz 2016. te slojevita, kompleksna i profinjena Graševina De Gotho iz 2020. Kutjeva d.d., bogatog, intenzivnog okusa i dugog završetka.

Prava senzacija bila je jantarna Graševina iz amfore Krauthaker Kuvlakhe 2017., macerirana 45 dana, arome kandirane naranče i začina, iznimno kompleksna i ekstraktna, punjena u samo tisuću boca, a za kraj tri iznimna predikata botritičnih nota: iznimna Galićeva izborna berba 2018., boje bijelog zlata, puna, bogata, intenzivna, kompleksna i snažnog tijela, harmonična Jakobovićeva izborna berba bobica iz 2019. intenzivnog i bogatog mirisa, nježnih mednih nota i Perakova gusta, gotovo sirupasta ledena berba iz 2018., voćnih mirisa, slasna, puna orašasta…

Graševine su se savršeno sljubile sa slavonskim delicijama među kojima se isticalo u Zagrebu premijerno predstavljeno hladno prešano ulje sjemenki bijelog i crnog grožđa Kutjeva d.d.

“Različitih stilistika, no s prepoznatljivom sortnom karakteristikom, svih deset graševina iznimna su vina, harmonične, puna, slasna, pravi ih je užitak piti, a položaji s kojih dolaze od Mitrovca, Hrnjevca do Mačovog brda i Vetova slobodno se mogu nazvati slavonskim grand cru položajima”, zaključila je sommelierka Jelena Šimić Valentnić.

S tridesetak vinarija na tri vinske ceste Požeško-slavonska županija pravi je mali raj za vinoljupce. Uz Vinogorje Kutjevo, tu su i Vinogorja Požega-Pleternica i Pakrac.

“Naša vinogorja nisu samo sjajne eno-gastro destinacije nego i atraktivna izletišta kojima prolaze biciklističke, planinarske i pješačke staze. Kontinuirano podizanje kvalitete usluge, objedinjavanje raznih sadržaja i povećanje broja smještajnih kapaciteta posljednjih nekoliko godina utjecali su i na značajni rast turističkog prometa. Da ovu destinaciju vrijedi posjetiti potvrđuju turističke brojke veće za gotovo 50 posto od pamtljive i referentne 2019., čime ova županija bilježi najpropulzivniji rast u kontinentalnom dijelu Hrvatske”, istaknula je direktorica TZ Požeško-slavonske županije Maja Jakobović.