Fali nam normalnih: Trećina djece predebelo, a 0,3 posto u školu dolazi gladno

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo je 21. ožujka svim osnovnim školama u državi dopis sa zamolbom da nas izvijeste o statusu organizirane prehrane za njihove učenike. Također, zatražane je procjenu škola o broju učenika kojima je školski obrok jedini obrok u danu.

debelo_dijete
Gotovo sve škole dostavile su podatke iz kojih je razvidno da je u Hrvatskoj takve djece 0,3 posto s tim da je velik dio i te djece već uključen u neki od oblika potpore, priopćilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

“Riječ je o djeci, stoga se moramo kloniti senzacionalizma. Ovome problemu moramo pristupiti objektivno, vodeći pri tome računa da svi uključeni u rješavanje ovih problema preuzmu odgovornost za svoj dio. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u tome je spremno preuzeti koordinativnu ulogu”, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović.

Prema podacima za školsku godinu 2013./2014., a koje su Ministarstvu dostavili uredi državne uprave u županijama i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, u školsku prehranu uključeno je gotovo 60 posto djece. Prehranu učenika prema zakonu dužni su osigurati osnivači osnovnih škola – gradovi, općine i županije, za što je u državnome proračunu osiguran novac iz decentraliziranih sredstava.

Za socijalno ugrožene kategorije učenika prehrana je u školama sufinancirana ili potpuno besplatna, što je također u nadležnosti lokalne uprave i samouprave.

Najviše je djece uključeno u školsku prehranu u Krapinsko-zagorskoj županiji (90,65 posto) i Gradu Zagrebu (Zagreb ima školske kuhinje u svim školama, a u prehranu je uključeno oko 90 posto osnovnoškolaca). Najmanje je djece uključeno u prehranu u Dubrovačko-neretvanskoj (9,64 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,13 posto), dijelom zato što te dvije županije imaju malo škola koje imaju školsku kuhinju.

Ipak, unatoč uspostavljenom sustavu organizirane prehrane u školama teško razlikovati djecu koja ne žele jesti i koja nemaju što jesti. Naime, kako je istaknula dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, specijalistica školske medicine i pomoćnica ravnateljice Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, u javnosti se često brkaju pojmovi gladi i pothranjenosti.

“U razvijenome svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, uzrok pothranjenosti nije glad. Dapače, djeca nižega socijalno-ekonomskog statusa češće su pretila jer jedu nezdravu i jeftinu visokokaloričnu hranu”, rekla je Pavić Šimetin te upozorila kako nam zapravo prijeti opasnost povećanja broja pretile, a ne pothranjene djece. Statistike u posljednjih godina pokazuju kako je broj pothranjene djece čak i u padu (pothranjeno je samo 1,5 posto učenika). Istodobno je u dobi od 7 do 15 godina zabilježeno 27,7 posto djevojčica i 32 posto dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom, od čega je 11,2 posto dječaka i 7,2 posto djevojčica – pretilo!

Svjetska iskustva pokazuju da je najučinkovitija prevencija i pretilosti i pothranjenosti djece organizirana prehrana u školama.

Komentari