U prostoru Hrvatskoga kulturnog društva Napredak predstavljena je vinarija Čitluk d.d iz istoimenog hercegovačkoga grada.
Vina su, u sklopu manifestacije vinskih kušanja pod nazivom “Vrijeme je za” koju organizira novinar Vjekoslav Madunić, predstavili u ime vinarije Maja Nakić iz marketinga i sommellier Tomislav Jakopović.
Vinarija Čitluk je najveća vinarija u BiH i zajedno sa svojim strateškim partnerom Hercegovina vinom iz Mostara ima oko 400 hektara nasada (250 Čitluk i 150 partneri) iz kojih u prosječnoj godini proizvedu oko 3,5 milijuna litara vina.
Također i otkupljuju tržišne viškove malih vinogradara sa svoga područja. Svo grožđe se prerađuje u vinariji u Čitluku.Najznačajniji vinogradarski položaji su Kameni vinograd, Dubrava, Trtla, Kručevići, Žitomislići te Konjusi gdje je i restoran “Romanca” u vlasništvu vinarije. Većinski vlasnici su obitelji Nakić i Čule.
Vina izlaze na tržište sa čak 35 etiketa među kojima je najznačajnija etiketa TEUTA (dobila ime po legendarnoj kraljici Ilira) sa 9 naslova namijenjena HOREC-i. a HERCEGO ima 5 različitih imena.
Predstavljena su bila četiri vina pod etiketom Teuta – žilavka 2020, žilavka selekcija 2020, vranac 2015 i trnjak 2018.
Trnjak je dobio najviše komplimenata (dobitnik više zlata na natjecanjima i šampion Beowinea 2020) te pripada općenito crnoj liniji u kojoj prevladavaju blatine i vranac.
Kako je istaknuo Jakopović: „Tanini su brojni, uglađeni, a nalazim mirise niskog raslinja smilje, šmriku. Vino je prepuno slasti, ne bi smetalo da ima više kiseline, a malo manje drva ali je svakako veliko vino.“ Maja Nakić je naglasila: „Trnjak je tek u prošlom desetljeću ponovno otkriven kao vrijedna sorta, a do tada su ga sadili samo kao oprašivača.“
I zaista posljednjih godina od vrgoračkoga kraja (Gašpar, Franić) pa do svih važnijih hercegovačkih vinara (Nuić, vinarija Andrija …) posvećuje se velika pozornost ovoj sorti i vrlo brzo će doseći vjerojatno oko 50% nasada blatine, jer je blatina naravno još uvijek najraširenija crna sorta u Hercegovini.
Kušala se blatina de broto 2019 za koju je zaključeno da je sada u najboljoj formi (izražena mineralnost, dobar aromatski profil). Cijena u Vrutku iznosi 46,98 kuna. Oko pridjeva de broto na ovoj etiketi znamo da označava područje ovoga kraja koje se u povijesti prvi put spominje još 1306. godine. Po recentnim posljednjim istraživanjima ime potječe od biljke broć kojom se bojalo sukno u srednjem vijeku, a danas ju nalazimo u grbu grada Čitluka.
Posljednje vino u testiranju s područja Dubrava-Međugorje je bilo Blatina Grand Cru 2015. Do sada su u toj ediciji izašla dva godišta 2011. i 2015. Ograničene su količine oko 5000 butelja. Cijena ovoga vina je oko 30 eura, o kojem je Jakopović rekao: „Ovo vino je besprijekorno napravljeno, elegantno, s izraženim okusom šljive i pekmeza, malo je slatkasto. Kroz sva vina od kamenog do ovoga posljednjega je vidljiv stil enologa Prusine. Vina su elegantna, nisu jako svježa jer je intencija vinara bila da napravi upravo ovakva vina.“
Vinar Zdjelarević koji je uvijek spreman dati procjenu i ocjenu ponovno je govorio o winemakerima kao najvažnijem faktoru u lancu konačnog proizvoda-vina: „U finalnim proizvodima se uvijek vide te razlike (ph faktor, kiseline, alkoholi) koji će dignuti ili smanjiti vrijednost vina. Mislim da bi ova vrlo dobra vina mogla biti još bolja.”
Naravno, kušale su se i tri žilavke kao najvažnija bijela sorta Hercegovine. Kameno vino 2020. s 13.5 % alkohola kompaktno, aromatski naglašeno, svježe, a visoki alkohol ne smeta. U prodaji košta 11 km tj. oko 47 kuna, vjerojatno je najpopularnije vino kuće. Teuta žilavka 2020. s 13.5 % alkohola ima izraženije kiseline. Čvrsto na nosu i nepcu ima dobru dužinu u osjetu (after taste). O navedenom vinu Jakopović je kazao: „Sjajan reprezent sorte i terorrira.” Više puta nagrađivano vino zlatom (Mostar, GAST itd). Teuta žilavka selekcija 2020. – grožđe je brano kasnije na području kamenih vinograda, a može se nabaviti u Vrutku po 99,98 kuna.
Na završetku sve pohvale idu dugogodišnjem enologu Čitluka Tihomiru Prusini prvom doktoru vinarstva u BiH i predavaču na Agronomskom fakultetu u Mostaru. Njegova vina su elegantna, odlično karakteriziraju hercegovački terroir i ciljano su namijenjena određenoj vrsti potrošača. Izvoz je veći od 50 posto, a osim u susjedne zemlje Hrvatsku i Srbiju, najviše se izvozi u Njemačku i Sloveniju.
Za pripremu slanih zalogajčića zadužen je bio catering “Mrvica“.
