Piše: Sandra Brambilla
Prostor u kojem se traži mjesto više pogotovo kada su promocije vinarija u pitanju, sada već popularni Vinski klub i dvojac koji stoji iza Kluba, njegov direktor Miro Barec i sommelier Tomo Jakopović, svaki put nas ponovno iznenade kvalitetom i odabirom vinarija Lijepe Naše, te s nestrpljenjem svaki tjedan očekujemo kojeg će nam vinara i vina predstaviti.
Ovog puta predstavljena su vina vinarije Dvorac Belaj i to čak deset etiketa ove istarske vinarije koju nam je detaljno predstavio Josip Orišković. Dokazao je da se dugogodišnji rad, trud i edukacija isplate jer se hrabro i časno izborio te osvojio titulu aktualnog sommelierskog viceprvaka Hrvatske na 24-tom prvenstvu sommeliera Hrvatske.
Vinarija se nalazi na istočnom dijelu Istre, na pola puta između Učke i Pazina, 30 minuta vožnje od Opatije, na bijeloj zemlji, a interesantno je da pripada posjedu koji s pravom može nositi naziv Château.
Vinogradi se protežu duž 12 hektara, najudaljenija loza je 200 metara udaljena od baroknog dvorca iz 16. stoljeća, zaštićenog kulturnog dobra Hrvatske. Oko dvorca Belaj koji ima dugu povijest, kao i u njemu, odvija se vinifikacija, odležavanje i odgajanje vina te početak distribucije, a predstavljena vinarija proizvode svega 35 000 boca godišnje.
Ruski poslovni čovjek Oleg Belay godinama je dolazo u Umag, a iz turističke brošure je saznao da postoji dvorac Belaj. Sličnost naziva dvorca i prezimena urodila je kupnjom ovog imanja 2011. godine. Danas dvorac i vinariju vodi njegov sin Zhan Belay koji iz godine u godinu podiže kvalitetu objekta, a dokaz tome je što vina Dvorca Belaj godinama uzastopno osvajaju zlatne i srebrne medalje na domaćim i međunarodnim natjecanjima.
“Naziv Belaj se spominje već 1000 godina u istočnoj Istri, potječe od venecijanskoga prezimena Bellai, prvih vlastelina evidentiranih da su tamo živjeli, zatim 1000 godina nakon njih vlasnici su bili s moskovskom adresom i prezivali su se Belay. Što se tiče vinograda sve je djelo hrvatskih ruku, ruska je jedino logistika koja je pomogla da zapušteni vinogradi ponovno dođu u top formu. Površina od 12 hektara vinograda proteže se oko našeg dvorca Belaj, od toga su samo 2 hektara ostala malvazije iz starih nasada iz 60-tih godina i 4 hektara chardonnaya iz starih nasada, na preostala 4 hektara su novi nasadi spomenutih sorti. Što su nasadi stariji to je kvaliteta grožđa kvalitetnija”, ističe Orišković. Na preostala 2 hektara nalaze se nasadi crnog pinota i merlota.
Zanimljivost je i to da se u dvorcu nalazi kapela sv. Henrika Kralja i drugi najstariji glagoljaški zapis u Istri.
“Tim ljudi zaslužnih za odlična vrhunska vina su Luka Ivić, Toni Batel, Zhan Belay, skladištar Vladimir i ja, to je manje više firma, što se tiče enologije, rada u vinogradu, distribucije, prodaje i finaliziranja svih poslova…”, istaknuo je prodajni predstavnik vinarije Josip, koji je spomenuo da se na imanju Belaj organiziraju i razni eventi, a može se prostor iznajmiti i za privatne evente za koje je potrebna ranija najava kako bi se osigurao prostor te je dodao: “U vinograde se stalno ulaže, a značajnije ulaganje u dvorac zadnji put je izvršeno 1850. godine.”
Uz Oriškovića, vina je predstavio i sommelier Tomo Jakopović, a u raspravu, komentiranje i dijeljenje mišljenja žustro se cijelo vrijeme, uz prisutne vinske znalce i vrsne novinare koji prate vinsku scenu, uključivao i renomirani sommelier Mario Meštrović, sudac na Decanterovim svjetskim nagradama.
Kušali smo deset vina, a cijela prezentacija je zaokružena istarskim delicijama; kobasicama od boškarina i ombolom (žlomprtom ili zarebnjakom) od obitelji Buretić s druge strane Učke te biranim sirevima, škripavcem i polutvrdim sirevima od rodbinske obitelji Buretić iz Boljuna.
Sigurno ste već nestrpljivi i zanima vas što smo sve kušali tijekom večeri, stoga krenimo redom.
Započeli smo s Malvazijom 2020. koju proizvode u najvećim količinama i koju najčešće možemo naći u restoranima diljem Hrvatske. Proizvodi se u seriji od 6 000 boca, no godina nas ne smije zavarati jer ona nipošto nije mlada malvazija. Fermentirala je u hrastovim bačvama, macerirana je jedan dan i 6 mjeseci je odgajana i školovana na finom talogu u slavonskom hrastu od 3000 litara. Nakon toga je još 6 mjeseci odležavala u najstarijem podrumu u Istri, u dvorcu Belaj čiji kameni pod datira iz Austro-Ugarske s početka 19. stoljeća. Sva njihova vina odležavaju u tom podrumu na konstantnoj temperaturi od 16 stupnjeva.
“Način na kojem se odgojila na finom talogu daje joj tu kremoznost, istarsko bijelo tlo i malo pješčanog tla daju joj jednu lijepu mineralnost, primarno sorta je ostala, međutim zbog fermentacije u drvetu mogu prevladati note vanilije, maslaca…živjeli”, komentirao je vino naš viceprvak.
Kušali smo Malvaziju 2019. selekciju, vino koje još nije bilo stavljeno na tržište za vrijeme njegovog kušanja.
“Grožđe za ovo vino dolazi s prethodno spomenuta dva hektara očuvanih starih nasada vinograda od kojih se kloniraju vinogradi i sade mladi vinogradi širom Belaja. Pomno izabrano najbolje grožđe sa starih trsova iz 60-tih godina, dva dana macerirano i odležano u hrastovim slavonskim bačvama velikim 3000 litara 12 mjeseci, poslije toga još godinu dana u podrumu”, naglasio je Josip.
Naš domaćin Jakopović povukao je poveznicu između dva kušana vina: “Oba su vina vrlo čvrsta, prožeta mineralnom kiselinom….izuzetno karakterna….imaju specifičnost, autentičnost, karakter i vrlo su prepoznatljiva vina…”.
Orišković je rekao kako su Malvaziju 2019. pokušali napraviti burgundijskim stilom, krasi ju bijelo pjeskovito tlo plus pijesak koji se nalazi na tim položajima, kao i kod dvije prethodno kušane malvazije. Magla na manju Belaj nikad nije viđena, a imaju i zaštitu od hladnih vjetrova.
Specifično je da nikad nije proizvedena malvazija selekcija 2018. i 2017., postoji samo Malvazija selekcija 2016.
Na red je došla Malvazija 2016. selekcija koju krasi veća svježina nego ove dvije prethodno kušane i kod koje se mogu osjetiti mirisi netipični za malvaziju poput mirisa makije, herbalnijih nota, niskog raslinja…, dok se u voćnom dijelu aromatskog spektra osjeti bijelo voće, poput breskve i kajsije u zrelijoj varijanti koja odgovara godištu vina.
Doznali smo od viceprvaka da je ovog vina ostalo još samo 200 boca na imanju, te da je Gianfranco Kozlović pomogao pri vinificiranju i dao korisne savjete za izradu.
Za ovu prigodu i one koji još do sada nisu posjetili imanje Belaj, Orišković je pripremio prikaz imanja kako je istaknuo na “svojem prvom PowerPointu u životu”, a nije manje važno spomenuti i da je svjetski proslavljeni čelist Stjepan Hauser snimio dio spota na imanju Belaj za skladbu “Intermezzo from Cavalleria Rusticana”.
Krenuli smo stazama chardonnaya…
Etiketa vina Blend Belaj 2020. prikazuje najstariji prikaz Belaja prije 600 godina kada je dvorac izgradio talijanski inženjer Barbo, te je dokaz da su vinogradi postojali prije 600 godina na Belaju i da su dvorac i vinogradi zajedno stasali i živjeli. Obitelj Auersperg je dvorac barokizirala 1668. godine. Nasadi chardonnaya su iza dvorca, a nasadi malvazije ispred. Sorte su posebno vinificirane, nalaze se u omjeru 70% malvazije i 30% chardonnaya, šest mjeseci školovane u hrastovim bačvama i još šest u boci u podrumu.
Kušali smo Chardonnay iz 2020. i Chardonnay 2020. selekciju s jednog hektara vinograda za kojega smatraju da ima najbolji položaj za chardonnay na Belaju, a razlika ova dva vina je i u stilistici.
Kod baznog Chardonnaya 2020. stilistika je ista kao i kod malvazije, osim što se chardonnay ne macerira; 6 mjeseci slavonski hrast, 6 mjeseci odležavanje, sur lie, battonage sve što treba za chardonnay.
Za razliku od baznog chardonnaya školovanog u slavonskim hrastovim bačvama, selekcija je napravljena stilom kroz tri hrasta, odležavana trećinu godine u američkom bijelom hrastu, francuskom i slavonskom hrastu, znači jednom bijelom i dva tamna hrasta, od kojih je svaki dao svoj šarm, a zatim još godinu dana u boci.
Cilj im je da svatko tko kuša njihova vina odmah prepozna da su to vina s Belaja jer svaki vinar želi da kušanjem vina osjetimo dio njegove priče i svakodnevnice i ako se to postigne, doživljava uspjeh.
Nadalje, krenuli smo s Pinot Noirom 2019. čija je aromatika krasna, ima zemljani flor, miris i okus jeseni, humus i mokru zemlju, pokrov od mokrog lišća…a sljubili bi ga s ljetnim crnim tartufom i makarunima te s jelima iz pećnice…
Uslijedio je Merlot 2019. monosortno napravljeno vino koje je 1,5 godinu bilo u hrastovim bačvama od 550 litara.
“Riječ je o čvrstom vinu koje ima puno vremena za napredak, tanini su još grubi ali su na putu da postanu jako podatni samo treba vremena, ima jedan disbalans između alkohola i kiselina i tanina ali je vrlo intresantno vino”, dodao je Jakopović.
“Ovo je mlado vino, ima dosta prirodnih konzervansa da izdrži odležavanje u boci, odležava na najboljem mjestu, možda nije savršeno izbalansirano, ali ostaje mi gorčina Belaja terroirska, ostaje mi užitnost i sortnost merlota i opet imamo potpis Belaja…”, nadodao je Orišković.
Nadalje, kušali smo kupažu merlota i pinota noira u omjeru 50% jedne i druge sorte u vinima Merlot Noir 2019. i Merlot Noir 2017.
“2017-ta je pobrana u vinogradu, merlot i pinot noir, 250 grama po trsu… mali francuski hrast 2,5 godine”, rekao je Orišković, te je dodao: “2019-ta je posebno vinificirana, pinot noir je odležavao u slavonskom hrastu, a merlot u francuskom hrastu, dok je cuvée iz 2017-te iz vinograda, zajedno su pobrani pinot noir i merlot i skupa su 2,5 godine bili na odležavanju u francuskom hrastu u maloj bačvi, a proizvedeno je 600 butelja Merlota 2017.”.
“Sve bačve koje su na imanju Belaj su Garbellotto, ovo su stare bačve koje smo od obitelji Ivić dobili, na njima ne piše proizvođač, to je stari francuski hrast koji je korišten i koji je bio u vlasništvu obitelji Ivić…”, rekao je sommelierski viceprvak Hrvatske Josip Orišković.
Iako ovo nije moj prvi susret s vinima vinarije Dvorac Belaj, svaki put me ponovno iznenade kvalitetom i ljepotom mirisa i okusa, stoga nema druge nego uputiti se na imanje Belaj i uživati u predivnoj prirodi i podrumskim tajnama koje čuva stari dvorac u prelijepoj Istri.
