Vrhunska vina hercegovačke vinarije Keža prezentirana su u dvorani Napretkovoga kulturnog centra u Zagrebu, u sklopu događanja „Vrijeme je za…“.
Glavni i odgovorni za sada već tradicionalna okupljanja vinskih znalaca, vinoljubaca i pripadnika medija je Vjekoslav Madunić i sam zaljubljenik i vrsni poznavatelj kvalitetne kapljice. I ovoga puta dvorana je bila puna ali uz poštivanje epidemioloških mjera kojima je dopušten određen broj sudionika.
Uz Madunića, vina je predstavio sommelier Tomislav Jakopović koji nas je s užitkom kao i do sada uveo u svijet vina predstavljene nam vinarije. U raspravu se uključio i distributer vina Pavo Šimović i Mile Nikolić koji je zaslužan za prodaju vina. Nasadi vinograda Vinarije Keža nalaze se u Studencima, a prilikom sadnje loze naglasak se stavio na autohtone sorte, žilavku i blatinu.
Marko Keža zajedno sa suprugom Ivankom bavi se vinogradom te je izbrazdao i poorao 28 hektara krša nedaleko od Kravice, 28 metara visokog slapa rijeke Trebižat.
Cijeli život vrijedno je radio u Njemačkoj, hrabro koračajući naprijed. Sa suprugom je odgojio dvojicu sinova, Mirka, inženjera strojarstva i Daniela, inženjera elektrotehnike. Odlaskom u mirovinu vratio se u svoju rodnu grudu na koju ga je srce oduvijek vuklo i koja mu je cijeli radni vijek u Njemačkoj nedostajala.
Danas mu je jedna od želja da se barem jedan od dvojice sinova vrati u rodni kraj u Studence i nastaviti baviti vinogradom i proizvodnjom vina, ili barem netko od unučadi kad stasaju. Ova vina koja u središnjem dijelu etikete imaju veliko slovo Ž polako ali sigurno osvajaju tržišta izvan Bosne i Hercegovine, pogotovo njemačko i kinesko tržište.
Koja su vina bila predstavljena i kakvi su dojmovi o istima, pročitajte u službenom priopćenju u nastavku teksta. (Sandra Brambilla)
Vinograde na današnjoj ukupnoj površini od 28 ha Marko Keža je počeo saditi 2005. godine. Dvije godine kasnije došli su prvi plodovi i vinska priča je krenula.
Danas imaju stari podrum u Mostarskim vratima, a od početka iduće godine kreće gradnja nove moderne vinarije usred vinograda dimenzija.
Vinarija, idealno uklopljena u okoliš, bit će većim dijelom ispod zemlje i samo nekoliko metara iznad njene površine. Bi će to vinarija s kušaonicom, barrique dvoranom, arhivom – dakle, sa svim potrebnim prostorijama i strojevima za preradu grožđa koje mora imati današnji moderno koncipirani podrum. Ukupna površina bit će 4500 metara kvadratnih.
Godišnja, prosječna, proizvodnja je oko 120000 litara, a posebno ih karakterizira veliki izvoz (oko 50%) koji je u godini pred Covid 2019. uspio plasirati u Njemačku 26 paleta, Kinu 24 palete, Hrvatsku i Kanadu.
Izvoz im je i dalje prioritetan posebno za Njemačku gdje su i poslovno povezani sa dvjema vlastitim tvrtkama. Na 28 hektara zasađeno je oko 18 ha žilavke, 2,4 ha blatine, 2,5 ha plavca malog , oko 2 ha CS-a i syraha te 1,5 ha merlota. Vinogradi su na nadmorskoj visini od oko 100 metara, blago položeni prema jugozapadu oko 6 kilometara zračne linije od mora. Enolozi su Ivan Nižić i Mateja Pavlović.
Promociju su započeli smo sa žilavkom Ž premium 2020 za koju je sommellier Tomo Jakopović konstatirao da je prodorna, izražajna, žive žuto-zelenkaste boje koje mirisom asocira na žuto voće i livadno cvijeće s malo začinskih nota. U batonageu na kvascima provelo je oko 12 mjeseci.
Žilavka selekcija Ž 2019 mnogima je bilo najbolje vino do merlota sedmoga po redu predstavljanja. Sommellier je istaknuo aromatiku (dunja, dinja i drvo koje nije prevladalo). Kremozno vino sa maslačnim notama, zaokruženo, slasno, bez rubova, nježno, a alkoholi (13%) ne smetaju. Distributer Šimović naglasio je o sorti da je u Hercegovini danas 70% sortimenta žilavka
Rose Ž premium 2020 je ocijenjeno kao zanatski besprijekorno vino (od syraha), dopadljivo i pitko. Preladava aromatika šumskog voća (šumske jagode), maline…
Blatina Ž premium 2018 po Jakopoviću je na tragu najboljih blatina. Mirisi čisti ima aromatsku kompleksnost (papar), crveno voće: „Rekao bih hercegovački pinot crni naravno u navodnicima. Ima dovoljno snage (13%) a nije naporno. Pamtljiva dužina okusa. Sadrži puno sitnih, finih, a uglađenih tanina. Prijedlog za božićni ručak – janjetina od manje krtih dijelova i ovo vino…“
Syrah Ž premium 2015. godina u aromatskom smislu fantastična pokrivenost crvenog i crnog voća, zreli tanini. Nema potencijala za razvoj ali će se ova visoka razina zadržati i u budućnosti. “Ovo vino je dobro ukomponirano u mirisu i okusu, ima eleganciju”, rekao je Jakopović.
Cabernet sauvignon Ž premium 2018. 14,5 % alkohola, šumsko voće (ribizl, papar) izražena voćnost. Vino je moglo još odležati, odluka je vinara kada je spremno, svakako će u budućnosti još rasti. Moglo je biti i kompleksnije s više razina.
Merlot Ž premium 2019. 14,5 % alkohola. Jakopović je istaknuo: „U ustima sljedivo, ima dužinu, pikantnost, vibrantno. Izuzetno mineralno vino. Najbolje crno koje smo do sada kušali. Tanini brojni ali jako zreli. Ne bih ga rastavljao jer odlično funkcionira u cjelini. Ima dubinu, boja odgovara zrelosti tanina. Sortno vrlo prepoznatljivo”.
Plavac mali Ž premium 2017. Jakopović je kazao:” Spreman, zreo, neće više rasti ali će dugo zadržati sadašnju razinu. U ovom plavcu je jako izražen hercegovački teroar. Imamo otpor između jezika i nepca ali to ovdje ne smeta. Dobro dozirani barik. Nalazim jako puno začinskih nota kao kod trnjaka, primjerice. Miris smilja, makije, hercegovačkog krša.”
Ivan Dropuljić je dodao: „Plavci se znaju puno razlikovati s obzirom na terroir. Volio bih vidjeti gdje je ovaj rastao.” Zaključeno je da su Kežina vina vrlo dobra bez većih zamjerki i svakako odličan omjer cijene i kvalitete.
Prisutni su se složili u tome da kad bi isticali tri od osam probanih, izbor bi bio na Žilavki selekcija 2019, Merlotu premiumu 2019 i Plavcu malom 2017.
