Vozeći se tramvajem kroz Mihanovićevu i dalje, u produžetku, Vodnikovom ulicom kroz prozor bacam oko na Botanički vrt… Nažalost, većina nas taj dio Lenucijeve potkove doživi upravo kroz prozor tramvaja. A, s druge strane, to je treća najposjećenija turistička atrakcija grada Zagreba!
Zelenilo parka, mirisi cvijeća i mir koji park pruža prava je oaza u samom središtu grada.
Smješten je između tramvajske i željezničke pruge. Zimi je zatvoren. Točnije, otvoren je od 1. travnja do 1. studenoga, i ulaz je slobodan, a radi ponedjeljkom i utorkom do 14:30, ostalim danima do 19 sati.
Botanički vrt ima dva ulaza, jedan je prikladan za invalide. Prostire se na 4,7 ha površine i sadrži više do 10.000 različitih biljnih vrsta. Od toga 5000 autohtonih Hrvatskih i egzotičnih vrsta.
Važna pravila u parku su da se ne gazi po travi, ne galami, pogotovo je zabranjeno branje cvijeća i nema vožnje biciklom, ali ako dođete biciklom ostavite ga na uređenom parkiralištu za bicikle.
Potrebu za otvaranje vrta izrekao je 1876. godine tadašnji rektor sveučilišta dr. Stjepan Spevec, koji je ujedno davao veliku potporu dr. Bohuslavu Jirušu, prvom profesoru botanike na Zagrebačkom sveučilištu, veliko zagovaratelju ideje da se u Zagrebu otvori Botanički vrt.
No tek njegov dr. Antun Heinz, nasljednik dr. Speveca, tu je ideju uspio i ostvariti, dobivši od Kraljevske zemaljske vlade zadatak da izradi nacrt i uredi Botanički vrt. On se smatra utemeljiteljem Botaničkog vrta. Nacrt je napravio zajedno s nadvrtlarom Vítězslavom Durchanekom.
Kad su nacrti bili gotovi, godine 1889. Botanički vrt je formalno utemeljen. Radovi počinju 1891. godine, a prva sadnja biljaka 1892..
Botanički vrt je prvo je bio opasan drvenom ogradom, koja je poslije zamijenjena uresnom željeznom ogradom. Izrađen je u pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama. Sadrži ribnjake, umjetne brežuljke i mostiće.
U sklopu Botaničkog vrta su i građevinske objekte kao što je staklenik, zgrada ravnateljstva koje je prije bila vrtlareva kuća, zgrada Botaničkog zavoda (prije Fiziološki laboratorij), stari izložbeni paviljon koji je vrijedan spomenik autentične paviljonske arhitekture, javni WC, staro spremište, fontana pitke vode, nadstrešnica za studente i mala vrtna sjenica – dar od građana prigodom 100. obljetnice vrta.
Godine 1927. naš poznati botaničar dr. Ivo Horvat podiže hrvatsku biljnogeografsku skupinu, a kasnije se još sade submediteranska, sredozemna, alpska i zapadnoeuropski kamenjar.
Vrt zbog okolnosti 2. svjetskog rata lagano propada, ali dolaskom dr. Sale Ungar na mjesto upraviteljice u samo nekoliko godina doseže maksimum, s obzirom na površinu.
Kasnije se gradi novi staklenik, obnavlja se ograda i gradi nova kotlovnica za grijanje staklenika. Zadnjih godina dosta se radi na obnovi Botaničkog vrta, i to zahvaljujući financijskim donacijama Grada Zagreba.
Vrt od samog početka služi edukaciji studenata, znanstvenom radu, ali i kao gradski perivoj. Godine 1971. proglašen je zaštićenim spomenikom vrtne arhitekture.
Izađite iz tramvaja i uputite se u gradsku zelenu oazu. Na stazama se nalaze info ploče o vrtu i biljkama. Možete krenuti različitim stazama: zelenom za ljubitelje bilja, koja je ujedno i najduža, plavom za šetače koji imaju sat ili dva, ili crvenom za prolaznike (tzv. kratka staza) i upoznajte zagrebački Botanički vrt! (Merica Mikuličin, turistički vodič)
