U kinu Europa otvoren Festival tolerancije – JFF Zagreb

Kratkometražnim animiranim filmom “Bečka krv” Zlatka Boureka i Pavla Štaltera te filmom “Walesa: Čovjek nade” Andrzeja Wajde u nedjelju je u zagrebačkom kinu Europa počeo deveti Festival tolerancije – JFF Zagreb, koji tradicionalno promiče nužnost tolerancije i uvažavanje različitosti, a ove je godine posvećen 70. godišnjici oslobođenja Auschwitza i 20. godišnjici pokolja u Srebrenici, što je na otvorenju obilježeno minutom šutnje.

festival_tolerancije

Festival tolerancije jedini je memorijal u Zagrebu koji već devet godina podsjeća na sugrađane koji su stradali u Jasenovcu, Auschwitzu i ostalim mučilištima fašista u Europi, rekao je inicijator i predsjednik festivala Branko Lustig. “Malo nas je koji smo se vratili, a svi koji smo preživjeli smatramo dužnošću da ne dopustimo da se takvo što ikada ponovi”, istaknuo je Lustig, dodavši da je u današnjem društvu jako malo onih koji poput tog festivala govore o poštivanju, ljubavi i ideji tolerancije.

Direktorica Nataša Popović ustvrdila je da građani festival prepoznaju kao edukativno umjetnički važan projekt. Zahvalni smo na prilici da prikazujemo sudbine ljudi koji su mijenjali svijet i društvo kakvo bi trebalo biti, a izabrani filmovi na jedinstven način govore o toleranciji i prihvaćanju različitosti, ne udaljavajući se od teme s kojom smo počeli prije devet godina, dodala je.

Publiku je pozdravio i sarajevski umjetnik Tarik Samarah, čije su fotografije “1945 – 1995 – 2015” izložene u javnom prostoru Zagreba i podsjećaju na genocid u nacističkim logorima i Srebrenici. Tim projektom svi koji ga vide postaju svjedoci, više nisu samo informirani nego imaju i obvezu prema onome čemu su svjedočili, poručio je.

Festival je otvorila zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, istaknuvši da je Grad Zagreb od samih početaka moralno i materijalno podupirao tu manifestaciju.

Otvorenje Festivala okupilo je niz istaknutih osoba domaće političke scene, od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, v.d. ministra kulture Berislava Šipuša do zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, potpredsjednika Hrvatskog sabora Nenada Stazića i pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivice Lovrića.