U Zagrebu u Češkom domu predstavljeni su vinari Željko Gregorić i Ivan Pavlečić. O vinima je kao i obično govorio sommelier Darko Lugarić. Prije prikaza i analize po tri vina svakoga vinara slijedi kraći opis njihovih vinarija.
Tradicija uzgoja vinove loze u obitelji Gregorić seže bar tri generacije unatrag. Djed Vjekoslav, otac Janko koji je sadio vinograde na Plješivici u kooperaciji sa Slovinom iz Brežica i kod njih plasirao vino do 1990. Tih godina na Vrjutu 350 m nadmorske visine pod vrhom Plješivice zasadio je Janko Gregorić vinograd s plavecom žutim, graševinom i šiponom na 0,5 hektara i time započeo proširenja novih nasada.
Danas je tu još oko 1000 rodnih trsova u vinogradu na velikoj strmini i najvišoj točki Plješivice iznimno težak za obradu. Na Lozici je 1979. s istim sortimentom zasađena površina od 1 hektara. Željko je obnovio 2003. na 0,5 ha sorte graševinu i sauvignon a na položaju Topolovec je 2006. kupio i objedinio 17 parcela na 1.5 hektara. Zasađeno je tada po 0,5 ha portugisca, rajnskog rizlinga i graševine. Danas imaju u svom vlasništvu 3,5 ha s oko 18.000 trsova.
U zakupu obrađuju na položajima Rogatec i Zamladina oko 0,85 hektara.
Devedesetih (1993.) ishođena je zaštita kontroliranoga porijekla. Prva sorta je bila graševina i mješavina više bijelih sorti. Danas je udjel slijedeći: graševina oko 30 posto, rajnski rizling 25 posto, portugizac 20 posto, sauvignon oko 10 posto i preostale sorte pinot sivi, plavec žuti, kraljevina oko 15 posto.
Osvojili su više nagrada na lokalnom natjecanj Klub prijatelja dobroga vina -1999. najbolje ocijenjeno vino mješavina Ban. 2001. nagrada za ledenu berbu (graševina i rajnski rizling), 2014. su bili šampioni s IB rajnskog rizlinga.
Na izložbe vina su počeli odlaziti već od prve Vinovite 1993. gdje su osvojili srebra za graševinu i cuvee Ban.
U proizvodnju pjenušaca La Pjen (skraćenica od Laškovečki pjenušac). Prvi na tržište je izašao LaPjen rose (sastavljen od portugisca i još nekoliko sorti). Sada u asortimanu imaju i LaPjen miješanih bijelih sorti s izraženim rajnskim rizlingom.
Asortiman vinarije upotpunjuju rajnski rizling s čak tri etikete, graševina, portugizac, sauvignon, pinot sivi i nekoliko manjih količinski sorti koje koriste za cuvee. Važno je naglasiti i njihov orange (pinot sivi), prvi koji nije išao na tržište za vlastito kušanje napravljen je 2016. a 2019. nakon 4 mjeseca maceracije, dvije godine je bio u neutralnoj bačvi, punjen u boce 2021.
Plasman vina, najviše na kućnom pragu, u podrumu Gregorić u Samoboru i u više restorana i kafića u Zagrebu (4 na tržnici Dolac) te u širem području Jastrebarskog.
U vinariji Pavlečić postoji dugogodišnja tradicija proizvodnje vina s majčine i očeve strane. S majčine strane proizvodnja datira još u 18. stoljeće, dok je baka Pavlečić opskrbljivala vinom Gradsku kavanu u Zagrebu 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća.
Milivoj Pavlečić je inicijator osnivanja PZ Plješivica krajem 60-ih kroz Ugovornu zajednicu vinara toga područja. 1991. Pavlečić napušta zadrugu i nastavlja samostalnu proizvodnju, otkup i prodaju vina. Ivica je od ranog djetinjstva u vinogradu s ocem a 1998. počeo je studij na Agronomiji i počeo ozbiljno pomagati u proizvodnji.
Na fakultetu je završio tri godine te je od početka 2000-tih do danas uz svoje građansko zanimanje u vinskom poslu. Kroz dva desetljeća proputovao je sve vinski relevantne europske zemlje, osim Španjolske, da bi upoznavajući se s iskustvima najboljih i sam postigao te rezultate.
Nazočio je na više dužih i kraćih predavanja i radionica koje je organizirala Zagrebačka županija i grad Jastrebarsko.
Na oko 3 hektara vinograda, položaji Stošinec, Draga, Šipkovica, Stožnica i pod Leskovec, uzgajaju rajnski rizling, pinot sivi, manzoni, chardonnay, muškat žuti, dornfelder i pinot crni. Oko 60 posto nasada čine podjednako Rajnski i pinot sivi.
Na početku ozbiljnijega izlaska na tržište imali su 0.5 ha a nakon sadnji kroz više godina ostaju na površini od 3 hektara s ciljem da podignu kvalitetu i cijenu te povećaju plasman svojih vina u idućim godinama. Na natjecanjima Kluba prijatelja dobroga vina s Plješivice u okvirima Zagrebačke županije dobili su više zlatnih diploma a u Jastrebarskom 2015. su sa sivim pinotom osvojili zlato u Zagrebačkoj županiji.
Prodaja je najvećim dijelom na kućnom pragu i u više restorana u Jastrebarskom i Zagrebu. U centru Jastrebarskog imaju vinariju i manji lijepo uređeni podrum za posjete.
Predstavljeno je deset vina 1. LaPjen classic 2020 (bijela kupaža) G. 2. LaPjen rose 2020 G. 3. Manzoni 2022 P. 4. Sivi pinot 2022 P. 5.Chardonnay sur lie
2019 P. 6. Portugizac 2023 G. 7. Dornfelder 2022 P. 8. Crni pinot 2022 (vino još
u bačvi) P. 9. Pinot sivi orange 2019 G. 10. Rajnski rizling IB Gregorić.
LaPjen classic rose 2020 je kupaža od 85 posto portugisca i plaveca žutog, pinota sivog i rajnskog rizlinga. Vinar je htio dobiti strukturnije vino a u tome su pomogle bijele sorte uklopljene u portugizac. Na nosu se osjete intenzivni voćni mirisi maline, jagoda i drugog šumskog voća te tostirani kruh i croissant koji mirišu na kvasac.
Rađen je klasičnom metodom u kategoriji brut. Nije dodavan liker nakon degoržiranja drugim riječima iskreni pjenušac. Dostupan je u Vrutku a cijena u vinariji je 20 eura.
Manzoni 2022 s 13.9 posto alkohola i 5.9 g/L kiseline je intenzivnog mirisa, slamnatožute boje, elegantno s dovoljno alkohola koji ne smeta. Sorta je križanac rajnskog rizlinga i pinota sivog nastala u Italiji.
Pavlečić nas je upoznao da je sorta otporna, dobro se prilagođava na različita tla a vrlo dobar je u kupažama. Zasađen je 2009. a prva vina su imala 90 eksla s 13 posto alkohola. Daje ekstremne kiseline i šećere. Napravljen je da bude slastan i prepoznatljivim sortnim karakteristikama oba roditelja.
U našim krajevima raste u brdskim područjima Prigorja, Bilogore, Plešivice i Kutjeva. Lugarić gastronomski preporučuje: smuđ orly, hobotnicu ispod peke, puricu s mlincima, polutvrdi kravlji sir uz ovo vino.
Chardonnay sur lie 2019 14.1 alkohola i 4.3 g/L kiseline je vino dobrog tijela, kremozno, osjeti se miris i okus koštunjičavog voća, dobrih kiselina.
Pavlečić: “Vino je fermentiralo u rabljenim bačvicama, potiče se malolaktika, koje su obnovljene kod bačvara Goluba. Prvi i jedini sumpor dodajem nakon muljanja grožđa i u bačvi je miješano na finim kvascima godinu dana, bila je primjerena temperatura u preradi da bi se sačuvali mirisi a nakon toga ide u inox.”
Ovo vino je oduševilo najveći dio nazočnih košta kod vinara 12 eura. Pavlečić nam je otkrio da već dvije godine radi eksperimente s čistim rajnskim rizlingom i muškatom te mješavinom manzoni, dornfelder i chardonnay u podrumu za neki budući pjenušac…
Crni pinot 2022 je vino koje još odležava u drvenoj bačvi a za ovu priliku smo ga uzeli da bi vinara Pavlečića predstavili i s crnom sortom. Vino je u okusu nježno, elegantno, kiselina još malo strši, veoma je pitak. Lijepog je potencijala i treba mu vremena za dozrijevanje i izlazak na tržište.
Vino je u neutralnoj 500-litarskoj bačvi a kako je to novi nasad u budućnosti očekuje do 1500 butelja za tržište. Plješivica je prirodno najbolje područje za ovu sortu, Vinar je posadio N2 klon koji je otporniji na botritis.
Zasađen je na 200 m/n.visine okrenut prema istoku tako da nije cijeloga dana na suncu i može postupno dozrijevati.
Portugizac 2023 s 10,5 posto alkohola i 6,6 g/L kiseline vinara Gregorića je sorta koja se uzgajala kod svih vinara na Plješivici.
Nažalost to danas nije slučaj, ima ga kod otprilike 24 vinara od kojih je njih 14 u Udruzi portugisca Plješivica u kojoj je Željko Gregorić tajnik. Vino je karakterističnog voćnog mirisa (šumsko voće, ribizl, maline, jagode…), intenzivne ljubičaste boje, lagano, pitko s 10.5 alkohola.
To vino je godinama još od Austrougarske bilo popularno kod vinara jer su se s njim mogli zaraditi prvi novci, poglavito prodajom u Zagreb. Vremenom taj intenzitet uzgoja je padao, najviše zbog smanjenja tržišta, a danas se pokušava polako doći do rezultata iz prošlih vremena.
Trenutno ima oko 35 hektara zasada a s većim i jačim tržištem širom Hrvatske i novih bar 100 hektara na pedesetak plješivičkih vinara taj proces bi bio pun pogodak. Da je to potentna sorta pokazuju rezultati s natjecanja u Pečuhu Portugizac de Monde gdje svake godine Plješivičani osvajaju pregršt medalja.
Krešo Ivančić je bio šampion a Gregorić je osvojio zlato za mirno vino i srebro za LaPjen rose.
Pinot sivi orange 2019 s 14 posto alkohola i 5.9 g/L kiseline je još jedno vino koje je uzburkalo radionicu. Po riječima Gregorića on je počeo s pokusnom vinifikacijom još prije desetak godina ali sa sličnim vinom iz 2016. nije izašao na tržište već je ostalo u podrumu za njega i prijatelje.
Sivi pinot iz 2019. je pun pogodak, a Lugarić je konstatirao da je vino jedan od najboljih primjeraka maceriranih vina u Hrvatskoj naglašene aromatike, dobrog tijela, intenzivnog mirisa i okusa, užitno… Macerirano
je četiri mjeseca u zdravom i čistom drvetu, i to je naglašeno u radionici kao jedan od bitnih preduvjeta, a onda pretočeno u neutralne bačve i odležalo pune 2 godine.
Tek tada je napunjeno u boce koje su još odležale u podrumu i puštene u prodaju. Uz ovo vino visoke kvalitete sommelier i dugogodišnji ugostitelj Lugarić nam je preporučio jednako kvalitetnu hranu – puževe u umaku od kozlića, mladi odojak, teletinu i hobotnicu ispod peke, brizle… Vrhunsku hranu uz vrhunsko vino!
Foto: Marko Čollić
