Šibensko kninski kraj oduvijek se povezuje s dobrim vinom, a njegovi najjači aduti su autohtone sorte, poput babića, debita i maraštine. Protekle subote zagrebački diWine Bar bio je mjesto susreta Šibenika i Zagreba, točnije – mjesto susreta sjajnih vina šibenskoga kraja i brojnih zagrebačkih vinoljubaca.
Susret pod nazivom „Vinska shpitza: Šibenik“ podržala je Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, a na predstavljanju su sudjelovale vinarije Vinoplod, Gracin i Livaić. Uz zvuke klarineta, na kojem je talentirana mlada glazbenica Blanka Marija Car svirala poznate evergreene i starogradske pjesme, uživali smo do kasnih sati. Čini se kako je spoj tople zagrebačke ljetne večeri i dobro rashlađenih šibenskih vina – dobitna kombinacija.
Na samom je početku večeri održana kratka prezentacija. Uvodnu riječ dala je vlasnica bara, Irena Lučić, naglasivši bogatu tradiciju enogastronomije Šibensko-kninskog kraja, koja je snažan turistički adut ove županije: „U brendiranju svake turističke destinacije izuzetno je važna koordinacija između proizvođača vina, ugostitelja i turističkih zajednica. Čini se kako po tom pitanju u Šibensko-kninskoj županiji stvari funkcioniraju jako dobro, obzirom da ova regija iz godine u godinu postaje sve snažnija destinacija vinskog turizma“, istaknula je Lučić.
Vinar Davor Livaić prisutnima je ukratko ispričao o najznačajnijim autohtonim sortama regije – babiću, debitu i maraštini, spomenuvši i plavinu, drugu najzastupljeniju crnu sortu Hrvatske, koja se rijetko može pronaći kao monosortno vino, no neizostavna je u crnim kupažama i rosé vinima ovog područja. Ivica Piližota iz vinarije Vinoplod objasnio je postupak proizvodnje rosé vina, u ovom kraju poznatijeg pod nazivom opolo.
Jednonoćna maceracija
Jedno od kušanih vina je upravo Livaić opolo – rose dobiven specifičnim načinom proizvodnje. Od davnina su, naime, u pirovačkom kraju težaci proizvodili vino načinom prilagođenom njihovu životu i običajima. Od grožđa sorte plavina i babić stvarali su pitko vino crvenkaste boje macerirajući mošt samo jednu noć. Takvo vino nazivali su opolo. Mletački putopisci iz 18. stoljeća, Alberto Fortis, prijatelj gospodara Pirovca Petra Draganića, prilikom posjete selu prisustvuje izradi opola i zaključuje da pirovačkim težacima po vještini i snalažljivosti nema ravnih u Dalmaciji. Danas, braća Livaić na tradicionalan način, u sjećanje na Fortisa koji je Pirovac doveo na kartu Europe, proizvode jednonoćni rose koji govori o snalažljivosti njihovih predaka u toj vječnoj, ali plemenitoj borbi s prirodom.
Vinarija Livajić ponosi se tradicijom vinogradarstva dužom do 100 godina. Njihovi djedovi su prve sadnice – njih 3000 – zasadili davnih dana vlastitim rukama, bez dostupnih modernih tehnologija kakve su nam na raspolaganju danas. Danas je broj sadnica narastao na 20.000, posađenih na 4ha zemlje u Pirovačko-skradinskom vinogorju. Osim opola, Livajići su predstavili i svoju Maraštinu vila, Debit te Babić Templar – vino nazvano po hodočasnicima koji su sa sobom u Pirovac donijeli znanje i tradiciju proizvodnje crnih vina.
Uvik Kontra
Iako je vinarija Gracin na predstavljanje donijela samo jednu vinsku etiketu, ona je ponijela status zvijezde večeri. Kontra – kupaža babića, plavca malog i syraha oduševila je prisutne vinoljupce svojim skladno uklopljenim kiselinama, sitnim, znalački ispoliranim taninima i nevjerojatnom pitkošću. Riječ je o vinu koje je rezultat prijateljstva dvojice vinara – Lea Gracina i Vedrana Kiridžije – i njihove odluke, ili bolje reći – dišpeta – da spoje (naizgled) nespojivo. Kontra svakom svojom kapi vodi do suncem okupanih primoštenskih vlačica gdje raste babić, i padina Pelješca gdje plavac mali stoljećima pušta svoje korijenje.
O dišpetu kažu “’Ko bi znao šta je bilo prije, dišpet ili Dalmacija, jer činjenica je da sunce ovdje drugačije pada. Živi se u kontri… u inat nedaćama i lošim trenutcima, kao loza oko trsa, tvrdoglavo…“ Leo Gracin, što u partnerstvu, što samostalno, uz Kontru proizvodi još i monosortni Babić, kao i izvrstan prošek.
Tradicija i znanje
„Škrta zemlja čuva svoje blago, svako zrno ka’ srce u sridi. Malo rodi i ne daje puno, al’ šta dade, tri put’ više vridi…” – riječi su koje će vas prve dočekati na internetskoj stranici vinarije Vinoplod iz Šibenika. Riječ je o tvrtki koja je osnovana još davne 1959. godine te se ubraja među najveće lidere kada je riječ o proizvodnji alkoholnih pića na području Dalmacije. Prije četiri godine tvrtku je kupio još veći „alkoholni gigant“ – Badel 1862, te je Vinoplod uz dozu svježeg kapitala obnovio svoju tehnologiju i pogone, čuvajući pritom budno tradiciju i vrijednosti na kojima je ova vinarija stvorena. Na kušanju su nam predstavili svoj Debit, Rose i Babić koji su nas, svi redom, osvojili svojom pitkošću i ukroćenom snagom. Prava vrijednost za novac.
Iako kroz samo tri vinarije, Šibensko-kninski kraj Zagrebu se predstavio u svom punom sjaju. A svakako, ako vas putevi nanesu prema Šibeniku (ili još bolje – ako namjerno krenete u tom smjeru!), svakako istražite vinske ceste i podrume koji kriju brojna vinska blaga. (Tekst i foto: Irena Lučić, diWine Croatia)
