NA DANAŠNJI DAN: Rođen Sidonija Erdödy Rubido, prva hrvatska operna primadona

Foto: Zagreb.hr

Dogodilo se na današnji dan – 7. veljače

Na današnji dan rođena je Sidonija Erdödy Rubido (Zagreb, 7. veljače 1819. – Gornja Rijeka pokraj Kalnika, 17. veljače 1884.), grofica, prva hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona.
Otac joj je bio grof Karlo Erdödy, veliki župan Varaždinske županije, a majka Henriette rođ. grofica Harbuval et Chamaré, dama Reda zvjezdanoga križa (Hochadeliger Frauenzimmer- Sternkreuzorden).
Obitelj Erdödy tada je stanovala u kući u današnjoj Opatičkoj 29 na Gornjem gradu u Zagrebu koju su 1835. prodali grofovima Draškovićima. Djetinjstvo je provela u Razvoru, pokraj Kumrovca. Govorila je njemački, francuski i latinski jezik.
U dobi od 14 godina, u ožujku 1833., na koncertu Filharmonijskog glazbenog društva (kasnije Hrvatskoga glazbenog zavoda), u Streljani pjevala je popijevku Ferde Livadića te na kraju dodala i Gajevu budnicu, za koju je glazbu napisao Livadić, Horvatov sloga (poznatija po prvim stihovima: Još Hrvatska ni propala) na hrvatskome jeziku što je tada bilo neuobičajeno jer su se sve kazališne i kulturne priredbe izvodile na njemačkome jeziku.
To je bilo prvo koncertno izvođenje neke pjesme na hrvatskom jeziku. U siječnju 1842. na Plesu domorodaca u Streljani povela je kolo, afirmirajući hrvatski narodni ples i postavši prva plemkinja koja je zaplesala kolo.
Nastupala je na Narodnom ilirskom velikom koncertu 18. travnja 1838., na kojemu je pjevala glazbu Vincenza Bellinija, uz Vilheminu pl. Misinger pjevala je duet iz Bellinijeve Norme i sudjelovala u finalu opere Capuleti i Montecchi.
Na praizvedbi prve hrvatske opere 28. ožujka 1846. godine u Zagrebu Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog tumačila je glavnu ulogu Ljubice.
Vlaho Bukovac naslikao ju je na slici Hrvatski preporod, 1895., na kojoj se pojavljuje u pratnji Ivana Kukuljevića Sakcinskoga. Reprodukcija slike nalazi se i na jednom od svečanih zastora Hrvatskoga narodnog kazališta. Njezin se portret nalazio i na onodobnim igraćim kartama.
U kazalištu na uglu Markova trga i i tadašnje Gospodarske (danas Ćirilometodske) ulice praizvedena je opera Ljubav i zloba kojom je grofica Sidonija postala prvom hrvatskom opernom primadonom.


U nastavku podsjećamo na još neke događaje koji su se odigrali na današnji dan:

1812.
– U Portsmouthu je rođen znameniti engleski književnik Charles Dickens, autor brojnih romana, od kojih su najpoznatiji “Posmrtni zapisi Pickwickova kluba”, “Oliver Twist” i “David Copperfield”, u kojima je vjerno prikazao svu bijedu viktorijanske Engleske. Posebne simpatije pokazao je za ponižene pripadnike nižih društvenih slojeva. U njegovim djelima pozornost pobuđuju izvrsni opisi dužničkih zatvora, malih napuštenih dječaka i londonske sirotinje. Umro je 9. lipnja 1870. godine.

1891.
– U Dubrovniku je počeo izlaziti politički tjednik “Crvena Hrvatska”, u kojem se izdavač, urednik i glavni autor Frano Supilo, među ostalim, bori i za ujedinjenje Dalmacije i Hrvatske. Nakon ujedinjenja Narodne hrvatske stranke i Stranke prava u Hrvatsku stranku 1905., tjednik “Crvena Hrvatska” djeluje u duhu nove stranke. Od 1906. do 1912. je izlazio polutjedno. Uređivali su ga Frano Kovačević, Filip Čaroki, Frano Supilo, Vlaho Kelez, Milan Marjanović, Ivo de Giulli (poslije član Jugoslavenskog odbora[1]), Milorad Medini (u aneksijskom razdoblju 1907.-1910.) , Antun I. Šapro i Ivo Arsete. Izdavači su bili Frano Supilo, Ivo de Giulli, Milorad Medini i Antun Šapro. U ovom su listu Ante Trumbić i Frano Supilo iznosili svoje liberalno pravaške stavoe, po kojima bi Hrvatska bila izvan Monarhije. Zadaća ovog lista bila je suprotstaviti se velikosrpskim pretenzijama na Dalmaciju i srpskoj suradnji s dalmatinskim autonomašima.

1916.
– Rođen je Mladen Veža, hrvatski slikar, grafičar i ilustrator.

1927.
– Rođen Dušan Vukotić, hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist. Po osnivanju Studija za crtani film Zagreb filma, 1956. realizira prvi potpuno svoj projekt Nestašni robot, otvarajući seriju duhovitoga i lucidnog parodiranja najpoznatijih žanrovskih kino-modela. Vukotić je pronio slavu Zagrebacke škole crtanog filma i dobitnik je brojnih svjetskih nagrada. Godine 1962. dodijeljena mu je i nagrada Oscar za film Surogat što je bio i prvi Oscar dodijeljen animiranom filmu izvan SAD-a.
– U Montpellieru rođena Juliette Gréco, francuska šansonijerka i glumica.

1935.
– Smišljena je društvena igra Monopoly kakvu se danas igra po cijelom svijetu.

1942.
– Ustaše pobile oko 2300 Srba u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac pored Banje Luke.

1945.
– Partizani ušli u Široki Brijeg i masakrirali 12 franjevaca, te potpuno devastirali franjevački samostan. Fratare su zatekli u samostanu, zajedno s nekoliko đaka i narodom koji se skrio u crkvi, misleći da je tamo sigurnije, te ih, jednog po jednog, odvodili u protuzrakoplovno sklonište i tamo ubijali.

1947.
– U nemogućnosti da smiri situaciju, u veljači 1947. godine, Velika Britanija predlaže Ujedinjenim narodima plan po kojem bi se Palestina trebala podijeliti na dva dijela: židovsku i arapsku državu, koje će biti ekonomski povezane, dok će u Jeruzalemu biti uveden međunarodni režim. Židovi su prihvatili taj plan, po kojemu su dobili svoju nacionalnu državu, no Arapi su ga odbili. Kad je 1948. prestao britanski mandat nad Palestinom, a britanske su trupe povučene, u Palestini je istoga dana bila proglašena židovska nezavisna država Izrael, koja je obuhvaćala 77 posto područja povijesne Palestine. Samo dan kasnije, arapske su države upale na bivše britansko mandatno područje, a nastali ratni sukob Izrael je iskoristio za povećanje svojeg teritorija. To je bio početak niza oružanih izraelsko – arapskih sukoba, koji su se u nekoliko navrata pretvorili u ratove.

1964.
– Britanski bend The Beatles otpočeo svoju prvu turneju po SAD.

1971.
– U Švicarskoj su žene dobile pasivno i aktivno pravo glasa na saveznoj razini.

1992.
– Na sastanku šefova država i vlada održanom u nizozemskom gradiću Maastrichtu potpisan Sporazum o osnivanju Europske unije, poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1993.

1993.
– Istekao rok koji su mirovni posrednici Cyrus Vance i David Owen odredili bosanskim Muslimanima i Srbima da prihvate cjelovit plan o BiH. Hrvati plan prihvatili još u Ženevi. Alija Izetbegović u Sarajevu izjavio da odbija mirovni plan za BiH, jer on “nagrađuje agresiju i etničko čišćenje, što provode bosanski Srbi”. “Oni koji budu u Vijeću sigurnosti digli ruku, glasovat će za etničko čišćenje”, istakao Izetbegović.

1994.
– U Sarajevu osnovano Hrvatsko narodno vijeće.

2013.
– Preminuo je Krsto Papić, hrvatski filmski redatelj.

dd0207