31. ožujka
1596.
– Rođen Rene Descartes, francuski filozof i matematičar, začetnik novovjekog racionalizma i utemeljitelj analitičke geometrije. U svom djelu “Raprava o metodi” iznosi kritiku dotadašnje filozofske i znanstvene misli, te ukazuje na potrebu revizije pojmova i metoda kojima su se gradile znanstvene teorije. Osnova spoznaje treba biti mogućnost čovjeka da svojim umom donosi red u proučavanje stvari te onda pravilno zaključuje. Rene Descartes je umro 11. veljače 1650. u Stockholmu.
1727.
– Umro Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar i astronom. Rođen je na Božić, 25. prosinca 1642. po julijanskom kalendaru u zaselku Woolsthorpe u okrugu Lincolnshire u Engleskoj, gdje se tada još koristio julijanski kalendar, odnosno 4. siječnja 1643. jest po gregorijanskom kalendaru). Rano je pokazao vještinu u izradi raznovrsnih naprava kojima je zarađivao i svoje prve honorare. Umjesto da s vršnjacima uživa u dječjim nepodopštinama, mali je Isaac konstruirao mehaničke lutke, fenjere kojima je plašio praznovjerne seljake, drveni sat koji se sam navijao, mlin kojega je pokretao miš te još mnogo toga. U Kraljevsku akademiju Newton je primljen na osnovu reflektorskog teleskopa kojim je promatrao Jupiterove satelite. Teleskop je izradio sam, pokazavši tako savršeno poznavanje složenih tehnoloških postupaka (od kojih je, primjerice, najsloženiji bio brušenje zrcala). Kao alkemičar žudio je otkriti ono što se zove materia prima (prvobitna materija) kako bi na taj način imao sve. Godinama je bio i zastupnik u britanskom parlamentu gdje je uporno šutio, osim u nekoliko iznimnih slučajeva kada je digao svoj glas u korist autonomnosti znanosti i Cambridgea. Njegova slava bila je tolika da se preko njegovih riječi nije moglo lako prijeći. Također je bio dopisni član Francuske akademije, a francuski kralj Luj XIV mu je čak nudio i mirovinu.
1732.
– Rođen Joseph Haydn, austrijski skladatelj i dirigent.
1809.
– Rođen Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ukrajinski i ruski književnik, utemeljitelj modernog ruskog realizma. Pročuo se po pripovijesti iz ukrajinskog života, u kojima do izražaja dolazi folklor, vedro i romantično raspoloženje. Zbirkom Arabeske počinje svoje “petrogradske pripovijetke” u kojima na za njega tipičan način pripovijednja ismijava ispraznost života nižeg činovnika (Kabanica, Nos). Na istu temu piše i uspješnu komediju Revizor – njegovim tipičnim stilom «smijeh kroz suze» u kojem uviđa tragikomičnost života nižeg činovnika pa tako i svog života. Stvorio je likove koji su u ruskom društvu postali obrasci za lijenosti, glupost, sebičnost, lakoumnost i korupciju. Nikolaj Vasiljevič Gogolj umro je 4. ožujka 1852. godine u Moskvi
1889.
– Javnosti predstavljen Eiffelov toranj, tada najviša građevina na svijetu. Čelična konstrukcija visoka 300 m postala je jedna od glavnih znamenitosti Pariza. Za posjetitelje je otvoren 6. svibnja 1889.
1905.
– Arthur Conan Doyle stvorio je lik detektiva Sherlocka Holmesa. Stanovnik Londona, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju logike odnosno dedukcije, i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti.
1914.
– U Mexico Cityju rođen je Octavio Paz, meksički pjesnik, kritičar i dramaturg, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1990. godine. Bio je borac u Španjolskom građanskom ratu, ambasador u Parizu. Umro je u rodnome gradu 19. travnja 1998. godine.
1917.
– Danske Zapadne Indije postale su američki Djevičanski otoci nakon što su Sjedinjene Države platile Danskoj 25 milijuna dolara za te karipske otoke.
1945.
– Umrla Ana Frank, Njemica židovskog podrijetla, žrtva nacističkog režima
1991.
– Krvavi Uskrs u Hrvatskoj. Redarstvenici MUP-a RH upali su u zasjedu pobunjenih Srba kod Plitvica, pri čemu je poginuo Imoćanin Josip Jović. Taj mladi redarstvenik bio je prva žrtva Domovinskog rata.
– Raspao se Varšavski pakt, vojni savez zemalja Istočnog bloka tijekom Hladnog rata.
1992.
– Pomoćnik ministra unutarnjih poslova BiH Momčilo Mandić obavjestio javnost da je na području srpskih područja BiH formiran jednonacionalni srpski MUP, za kojeg odluke i naredbe MUP-a BiH ne vrijede.
1995.
– Završio mandat vojnih snaga UNPROFOR-a u Hrvatskoj.
20120331
