NA DANAŠNJI DAN: Pokolj Hrvata u selu Dusina kojim je počeo hrvatsko-bošnjački rat u srednjoj Bosni

26. siječnja

Armija BiH na današnji je dan, 26. siječnja 1993. godine, počinila pokolj civila u selu Dusini pored Zenice kojim je počeo otvoreni sukob Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.

Pritisnuti značajnim vojnim porazima protiv Srba na velikom dijelu teritorija BIH, Armija BiH se okrenula osvajanju teritorija od Hrvata, želeći na taj način kompenzirati gubitke na drugoj strani.
Zbog toga je izvršila pokolj nevinih ljudi u selu Dusina pored Zenice u kojem je 80 posto stanovništva bilo bošnjačko, a ostatak su činili Hrvati.
Tog dana su pripadnici 7. muslimanske brdske brigade koja je bila sastavljena od Bošnjaka iz okolice Banja Luke i Prijedora ubili 10 muškaraca, 9 Hrvata i 1 Srbina iz Zenice koji se sa ženom sklonio kod Hrvata u Dusinu.
Toga dana ubijeno je 10 muškaraca: devet Hrvata i jedan Srbin koji je pobjegavši iz Zenice sa svojom suprugom mislio da će u Dusinama naći sigurnost. Draženko Kegelj, Mladen Kegelj, Niko Kegelj, Stipo Kegelj, Vinko Kegelj, Pero Ljubičić, Augustin Radoš, Franjo Rajić, Zvonko Rajić i Vojo Stanišić izmasakrirani su, a zapovjedniku HVO-a u Dusinama Rajiću izvađeno je srce.
Taj monstruozni zločin stvorio je veliku napetost u odnosima Hrvata i Bošnjaka koji su uskoro eskalirali u otvoreni rat.
Akcijom je zapovijedao Šerif Patković za kojeg je Željka Rajić (supruga Zvonka Rajića) kao svjedokinja u Haagu kazala kako se „hvalio da joj je osobno ubio muža“.
Cilj tog rata bio je potisnuti i etnički očistiti Hrvate iz središnje Bosne gdje su živjeli od pamtivijeka i bili najstariji narod, te naseliti prognanike iz banjalučke, prijedorske i zapadnobosanske regije pod vlašću Srba.
Rezultat ove politike bio je bošnjačko-hrvatski rat u srednjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini, te velike migracije i preseljenja stanovništva, uglavnom Hrvata, iz Kaknja, Vareša, Zenice, Travnika, Bugojna, Konjica, Jablanice i dr.
Od prijeratnih 231 Hrvata Dusine danas u mjestu ne živi nijedan Hrvat.

Evo što o Šerifu Patkoviću piše Wikipedija:
Završio Vojnu akademiju JNA. Prije rata je službovao u vojarni JNA u Slunju. U ratu u BiH zapovjednik 7. muslimanske brigade iz 3. korpusa bošnjačkomuslimanske vojske ABiH.
Zapovijedao vojnom akcijom napada na hrvatsko selo Dusinu u Lašvanskoj dolini, u zeničkom općini, nakon čijeg su zauzimanja bošnjačkomuslimanski vojnici počinili ratni zločin, na iznimno okrutan način pobivši 10 zarobljenika.
Tijekom rata višekratno je iskušavao autoritet svojih nadređenih, okrivljujući ih za nepotrebne smrti svojih suboraca u operacijama na deblokadi Sarajeva iz prosinca 1992. i ljeta 1995. godine. Dobio je status ratnog vojnog invalida 100 posto, II. kategorija. Od 1996. do 1999. je izgledalo je da je u dvojbi između pristupanja SDA i Stranci za BiH. Izabrao je BPS Sefera Halilovića. Nakon što se smirio kao političar, dočekale su ga optužbe za ratni zločin.
Na Haaškom tribunalu ime mu je prvi put spomenuto 11. studenoga 1998. godine, u svjedočenju Željke Rajić, koja je pod prisegom tvrdila da joj osobno ubio njenog supruga Zvonka i još devet ljudi. Tvrdila je da je “Šerif Patković zvani Geler došao u kuću u Dusini, u kojoj je bilo 30 zatvorenih Hrvata, te prozivao jedno po jedno ime, ubijao zatvorenike i potom se svaki put vraćao u kuću, pio konjak, jeo i prijateljski razgovarao sa zatvorenicima”, dodavši da joj je osobno to priznao i prepoznala ga s novinske fotografije. Patković je pozvan kao svjedok sudskog vijeća u Haagu. Svjedočio je 10. lipnja 1999. i pod prisegom rekao “da je stigao u Dusinu poslije sukoba, kada je Zvonko Rajić već bio mrtav”.
Ista se optužba provlači kroz optužnice optužnici protiv Hadžihasanovića, Alagića i Amira Kubure. Zbog te je optužbe predsjednik BPS-a Sefer Halilović predsjedničkom direktivom zapovijedio Patkoviću odstupiti s mjesta županijskog ministra, što je Patković odbio tvrdeći da bi tako priznao zločin koji nije počinio.
Patković je tad zamrznuo članstvo u BPS-u do unutarstranačkih izbora. Ni poslije nije držao se stranačke stege. 2001. godine postao je ministar za boračka pitanja Zeničko–dobojske županijske vlade kao zastupnik BPS-a.
Poslije rata bio je predsjedavajući Koordinacije boračke organizacije Armije RBiH i savjetnik ministra branitelja Federacije BiH.
29. prosinca 2013. izabran je za novog predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja dobitnika najviših ratnih priznanja “Zlatni ljiljan“.
Ožujka 2017. godine braniteljske udruga iz Domovinskog rata u BiH podnijele su kaznene prijave protiv oficira Armije BiH zbog brojnih zločina nad bh. Hrvatima, ali i za zločine na području Hrvatske u vrijeme dok su bili oficiri JNA. Kazneno je prijavljen i Šerif Patković.

Ostali događaji koji su se odigrali na današnji dan:

1699.
– Potpisan je mir u Srijemskim Karlovcima (Karlovački mir) prema kojem se Hrvatskoj vraća Slavonija, Lika i Banovina, a Mletačkoj Republici hrvatski teritoriji u kontinentalnoj Dalmaciji.

1841.
– Velika Britanija okupirala kineski Hong Kong

1922.
– U Bosanki pokraj Dubrovnika rođen je Đuro Pulitika, hrvatski slikar poznat po monumentalizmu izraza što ga je postigao osamdesetih godina 20. stoljeća. U slikarstvo ga uvodi Kosta Strajnić. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali je napušta i vraća se u rodni Dubrovnik, kojemu slikarski ostaje vjeran cijeli život. Zajedno s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem čini poznati dubrovački slikarski trio. Osamdesetih godina 20. stoljeća u velikim krajolicima žarkoga kolorizma postiže monumentalnost izraza. Čest su mu motiv i plošni akti. Samostalno je izlagao u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Rijeci, Gentu, Londonu, New Yorku, Rimu, Milanu, Napulju i Parizu. Umro u Dubrovniku 14. prosinca 2006.

1962.
– U Zagrebu je umro Fran Lhotka, hrvatski skladatelj i dirigent češkog porijekla, koji je kao nastavnik harmonije odgojio gotovo sve hrvatske suvremene skladatelje.

1972.
– Zrakoplovna nesreća JAT-a pri kojoj je eksplodirao zrakoplov McDonnell Douglas DC-9 u vlasništvu JAT-a (Jugoslovenski Aerotransport) (Registracija: YU-AHT). Zrakoplov je letio na relaciji Stockholm-Kopenhagen-Zagreb-Beograd, a srušio se u blizini sela Srpska Kamenica u Čehoslovačkoj. Od 28 osoba – 23 putnika i 5 članova posade – svi su poginuli osim stjuardese Vesne Vulović.

1992.
– Hrvatska televizija prikazala u specijalnoj emisiji film o navodnom naoružavanju pripadnika HDZ-a, kojeg su snimile tajne službe JNA, a glavni protagonist je hrvatski ministar obrane general Martin Špegelj.

1993.
– Václav Havel izabran za Predsjednika Češke Republike

2000.
– Međunarodni sud za ratne zločine donio je konačnu presudu bosanskom Srbinu Dušku Tadiću u postupku koji je trajao skoro četiri godine. Prvi čovjek kojem je u Haagu suđeno za zločine počinjne tijekom rata u BiH osuđen je na 20 godina zatvora.

2001.
– Snažan potres u Gujaratu (Indija), poginulo 20.000 ljudi.

dd0126