Županijski i gradski odjeli za prostorno uređenje i gradnju dosad su tijekom rješavanja zahtjeva odbili svaki šesti koji su vlasnici podnijeli za legalizaciju kuća, zgrada, štala, šupa, terasa i drugih građevinskih objekata!
Prema podacima koji su stigli u Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja , iz 53 upravna odjela, od ukupno 821.867 predanih zahtjeva za legalizaciju, do sada je riješeno, što pozitivno što negativno, njih 43.896. Do početka rujna ove godine izdano je 36.378 rješenja o izvedenom stanju, što praktički znači da su građevine legalizirane i vlasnici samo trebaju podići građevinsku dozvolu, piše Jutarnji list.
Međutim, čak 7518 postupaka okončano je odbacivanjem zahtjeva. Ostalih 777.972 zahtjeva se rješava, i prema sadašnjoj dinamici izgleda da će se rješavati još godinama ako se nešto hitno ne promijeni. Je li riječ o kućama, cijelim zgradama ili, pak, o šupama, štalama, stepenicama, terasama, balkonima, nadstrešnicama i sličnim objektima, u Ministarstvu ne znaju. No, to što je u prosjeku za svaku šestu građevinu odbijen zahtjev za legalizaciju, ne znači da se neće moći legalizirati.
“Ne znači da će zgrade za koje je zahtjev po starom zakonu odbijen morati ostati nezakonite. Vlasnik takve zgrade mogao je nakon stupanja novog zakona na snagu ponovno po novim uvjetima podnijeti zahtjev, što su mnogi i učinili te će, ukoliko udovoljava propisanim uvjetima, moći dobiti rješenje o izvedenom stanju. Broj odbijenih odnosno odbačenih predmeta odnosi se na vrijeme od početka primjene starog Zakona o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama iz 2011. do danas. S obzirom na to da se u zadnje vrijeme bitno smanjuje broj odbijenih predmeta, može se pretpostaviti da se podaci o odbijenim zahtjevima prvenstveno odnosi na zahtjeve podnesene po prije važećem zakonu koji je bio bitno restriktivniji od onog iz kolovoza 2012. Prema tom prijašnjem zakonu trebalo je zadovoljiti brojne stroge uvjete za gradnju, koje su ukinute, pa je tako novim zakonom mogućne ozakoniti bespravnu građevinu i na poljoprivrednom području, primjerice štale i mnoge druge poljoprivredne pomoćne objekte”, objašnjavaju u Ministarstvu.
Što se tiče objašnjenja pojmova odbijen i odbačen, pojašnjavaju nadalje, zahtjev se odbija ako se, primjerice, traži legalizacija na pomorskom dobru. Mnogi zahtjevi su odbačeni ili će se odbaciti i zato što su poslani nakon zakonom propisanog roka, koji je za sve ilegalne građevine istekao 31. lipnja 2013. godine u ponoć. Među odbijenim zahtjevima ima i zahtjeva koji se odnose na legalizaciju zgrada u prometnim ili nekim drugim koridorima infrastrukture, ali takvi zahtjevi, napominju u Ministarstvu, nisu brojni.
Na pitanje kada će se ostalih 777.972 zahtjeva riješiti, negativno ili pozitivno, još nitko ne zna odgovor. Ministrica Anka Mrak-Taritaš je u nekoliko navrata rekla kako želi većinu predmeta riješiti u dvije godine.
S druge strane, u Ministarstvu graditeljstva vjeruju kako bageri neće imati mnogo posla obzirom na znatno ublažen novi zakon kojim se omogućuje legalizacija. Ipak, ukoliko se građevina bude morala rušiti, a vlasnik to neće htjeti sam učiniti, Ministarstvo ima “dovoljno financijskih sredstava za uklanjanje bespravnih građevina”.
