Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu povodom Međunarodnog dana žena organizira okrugli stol s naslovom “Dugačak put do ostvarenja” posvećen Almi M. Karlin.
Na okruglom stolu, koji će se održati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića na sam Dan žena, s početkom u 18.00 sati, slovensku književnicu, svjetsku putnicu, istraživačicu, poliglotkinju, kozmopolitkinju Almu M. Karlin predstavit će kustosica Barbara Trnovec iz Pokrajinskog muzeja Celje.
Nakon toga slijedi rasprava u kojoj sudjeluju Nika Kovač, antropologinja i književnica, direktorica Instituta 8. ožujka; Jelena Veljača, hrvatska glumica, scenaristica, društvena aktivistica i borkinja za prava žena i Barbara Trnovec, dugogodišnja istraživačica života i rada Alme M. Karlin, antropologinja, publicistkinja i kustosica u Pokrajinskom muzeju Celje.
Razgovor će moderirati prof. dr. Nadežda Čačinovič, filozofkinja, publicistkinja, feministica i Slovenka u Zagrebu.
U nastavku pročitajte tekst “Kolumbova kći” Barbare Trnovec:
Alma M. Karlin (Celje, 12. 10. 1889. – Celje, 14. 1. 1950.), književnica i novinarka, svjetska putnica, amaterska istraživačica, poliglotkinja i teozofkinja proputovala je svijet u razdoblju od 1919. do 1927. godine. Putovala je sama, kontinuirano osam godina, a tijekom putovanja uzdržavala se svojim radom. Priroda njezinog putovanja pozicionira ju među najveće putnike svih vremena.
Iz Evrope je otputovala u Peru, odakle je išla u Panamu, zatim u SAD, na Havaje te dalje u Japan, preko Koreje u Kinu, pa u Australiju, u Novi Zeland, sljedeća destinacija bili su pacifički otoci, Papua Nova Gvineja, Indonezija, Java, Tajland i Indija, odakle se vratila kući, u svoj zavičaj – Celje. Na putu se između ostalog uzdržavala poučavanjem stranih jezika – naime, vladala je čak s deset jezika – prevođenjem i pisanjem novinarskih članaka koje su objavljivale europske novine. Zbirku predmeta koje je skupljala za vrijeme putovanja danas čuva Pokrajinski muzej Celje.
Predavanjima o svom putovanju u tridesetim godinama prošlog stoljeća obilazila je čitavu Europu. Slavu i uspjeh, o čemu je sanjala kao mlada djevojka, donijela joj je putopisna trilogija izdana u Njemačkoj u razdoblju od 1929. do 1933. godine. Prva izdanja i prvi pretisci izdani su u nakladi više od 80 tisuća primjeraka, a konačne brojke do danas još nisu istražene. Iznimno dragocjeno svjedočenje i dokument vremena predstavlja njezina autobiografija koja je jedan od vrhunaca, ako i nije vrh proznog opusa odnosno stvaranja. Ovaj književni rad prvi puta je izdan 2010. godine na slovenskom jeziku pod naslovom “Sama” te je pobudio veliki interes slovenske javnosti. Na izvornom jeziku prvi puta je izdan u Njemačkoj 2018. godine. Sve svoje radove napisala je na njemačkom jeziku.
Za vrijeme svog života, a i desetljeća nakon smrti, bila je neshvaćena i izrugivana, njezina iznimna postignuća bila su zanemarena. Bila je velika antinacistkinja i antikomunistkinja. Nadzirao ju je Gestapo, a u partizanima neko vrijeme čak Titova supruga Herta Haas. Do danas su ostale neobjašnjive okolnosti kako je nakon drugog svjetskog rata ostala bez svoje vile i posjeda. Umrla je u vrlo tragičnim okolnostima – zadnjih pet godina proživjela je vrlo bolesna, u ozbiljnoj oskudici, bez ikakvog izvora prihoda.
Znanstveno istraživački rad doprinio je tomu da ju danas bolje znamo i razumijemo. Pred nama se iskristalizirao lik inspirativne ljudske sudbine. Alma M. Karlin nije inspiracija samo kao putnica i književnica. Ona inspirira također hrabrošću, uspravnošću, ljubavlju do učenja, predanošću istini. Na svom putu, fascinantnom za promatrača, prešla je sve moguće granice; nadmašila je granice tjelesnih ograničenja, granice svog spola, granice društvenog staleža kojemu je pripadala, granice svog skonstruiranog nacionalnog identiteta, granice fizičkih udaljenosti, nadmašila je i granice duha vremena. Stoga su i danas njezine ideje svježe i aktualne – one su takoreći bezvremenske – one nagovaraju i inspiriraju sve veći krug ljudi.
