Mirela Mikić Muha, građanka Dugava, aktivistica, voditeljica Građanske inicijative Novi Zagreb za Novi Zagreb, bivša vijećnica VGČ-a Novi Zagreb istok, medijima je poslala poduži dopis u kojem naglašava važnosti “objektivnog izvještavanja javnosti o problematici onečišćenja zraka”.
Ona ističe da “slijedom nejasnih okolnosti, dolazi do zlouporabe javno dostupnih podataka” te da je “nužno razlučiti što je što”.
Njen dopis prenosimo u cijelosti:
Slijedom ponovnog širenja informacija o visokom onečišćenju zraka lebdećim česticama proteklih tjedana, kao osoba koja prati stanje o kvaliteti zraka posljednjih šest godina, imam potrebu napisati ovo pojašnjenje, i ljubazno molim objavu, u cilju što ispravnijeg informiranja javnosti.
Javnost je posljednjih tjedana uznemirena prije svega masom netočnih, polutočnih i izvitoperenih informacija.
Prije svega želim reći da u sustavu mjerenja moramo razlikovati službene postaje DHMZ i gradske postaje, te postaje posebnih namjena, koje su vidljive na sustavu ISZZ (informacijskom sustavu za zaštitu zraka) koje je pod ingerencijom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te sustave senzora. ISZZ je jedini relevantan izvor informacija, jer je postavljen prema međunarodno usvojenim kriterijima. Usporedbe kakvoće zraka između država temelje se na podacima dobivenim iz tog sustava.
Pored klasičnih mjernih postaja imamo i mjerne senzore koji mogu biti gradski (Ekološka karta), te privatni (Otvoreni zrak, i različiti privatni senzori priključeni na međunarodne sustave). Senzori su manje precizni. Ekološka karta je projekt koji se ne osvježuje ili osvježuje rijetko, pa ne daje detaljne podatke. Ekološka karta je projekt NZJZ i nadležnog gradskog ureda koji je odlično zamišljen, ali ne funkcionira u potpunosti.
Izvori informacija o kakvoći zraka sa senzora odnose se na vrlo usko područje. Ovako dobiveni pojedinačni podaci ne mogu se objektivno uspoređivati na globalnom planu. Mjerni instrumenti iz takvih mreža (senzori) se postavljaju uglavnom bez usvojenog standarda i ne mogu biti parametar kojim se ocjenjuje kakvoća zraka šireg područja.
Na području Zagreba, ali i Hrvatske vidljivi su različiti sustavi, karte koje su razvile pojedine međunarodne institucije i tvrtke koje većinom nemaju relevantnu stručnu valorizaciju, što neki od njih sami i kažu.
Te organizacije osim državnih, dakle službenih podataka prenose i privatne, vrlo često anonimne podatke, sa senzora za koje se ne zna kako su postavljeni, u kojim uvjetima, na kojoj visini od tla, udaljenosti od prometnica, ne znamo kako su baždareni i slično. Takvi senzori su vidljivi na tim mapama i kao takvi dostupni lako u obliku različitih mobilnih aplikacija. Ne znamo jesu li takvi senzori postavljeni u adekvatnim, usporedivim uvjetima. Radi se o točkastom, vrlo uskom prikazu stanja kakvoće zraka, pa se na osnovi samo jednog mjernog podataka, koji vrijedi za područje od nekoliko desetaka kvadrata površine grada, u Zagrebu može kakvoća zraka pokazivati kao vrlo lošom, pa ćemo nakon nekoliko paničnih postova i dopisa novinarima, imati članke poput ‘Zagreb je zagađeniji od Kalkute’ i slično. Što u suštini nije istina. Takav točkasti izvor informacija o kakvoći zraka nema relevantnu vrijednost. Odnosi se na vrlo usko područje, gdje je kakvoća bila umanjena zbog nekog lokalnog izvora.
Samo za ilustraciju, jer su takvi senzori obično postavljeni na nekom balkonu ili prozoru, razlog povećanih koncentracija može biti u prolasku automobila sa slabim izgaranjem, ili provjetravanja kuhinje, nakon što je nekome pregorjelo jelo.
Takve aplikacije mogu i smiju biti isključivo informativne s ozbiljnom rezervom i ni u kom slučaju izvor informacija za davanje ocjene kakvoće zraka za grad. Većina tih tvrtki istovremeno prodaje uređaje za pročišćavanje zraka, dakle, u interesu im je što lošija slika.
Na samim takvim stranicama jasno pišu načini prikupljanja podataka. Neki portali ogradili su se na načine da kažu:
‘Iako sustav nastoji pružati točne informacije i prognozu u vezi kakvoće zraka, podaci ili informacije nisu prošli provjeru kvalitete kojim bi se utvrdila njihova točnost.’
‘Svi podaci i informacije prikazuju se samo zbog javnog interesa i ne treba ih se ni na koji način smatrati konačnima. Svako praćenje kakvoće zraka ovisi o ograničenjima opreme i senzora te povremenim kolebanjima koja mogu biti uzrok nevažećih ili netočnih očitanja.’
‘Sustav nema nikakve zakonske obveze i odgovornosti u pogledu točnosti, cjelovitosti i ispravnosti podataka i informacija o kakvoći zraka i izričito se odriče odgovornosti za sva oštećenja i gubitke koje ste pretrpjeli vi ili bilo koja treća strana, izravno ili neizravno, uslijed dobivanja bilo kakvih informacija iz podataka i informacija o kakvoći zraka. Strogo je zabranjeno pružanje savjeta bilo koje vrste, pa tako i medicinskih savjeta, na temelju podataka i informacija o kakvoći zraka. Sustav se ovime ograđuje od svih izjava i jamstava u odnosu na podatke i informacije o kakvoći zraka, što – među ostalim – uključuje sva podrazumijevana jamstva točnosti, pogodnosti za upotrebu i utrživosti.’
‘Vrlo ga je jednostavno postaviti: potrebna je samo WIFI pristupna točka i USB kompatibilno napajanje. Nakon povezivanja, vaše razine onečišćenja zraka u stvarnom vremenu trenutno su dostupne na našim kartama.’
I time dolazimo do toga da je jedini relevantni portal na našem prostoru ISZZ, sa svojim točno određenim postajama, državnim, gradskim i posebnih namjena.
Na portalu se mogu pratiti pojedinačno polutanti u satnom očitanju i dnevnom prosjeku na osnovu kojega se prema određenoj formuli prikazuje indeks onečišćenja, koji je onda ono što može biti na slici zeleno, žuto, narančasto, crveno ili ljubičasto i prema tome se rade zdravstvene preporuke.
Trenutni indeks Zagreba sada kada ovo pišem je 152, u odnosu na neke indijske gradove čiji je indeks preko 600. Dakle, nema govora o nekakvom drastičnom onečišćenju u Zagrebu.
Jedini službeni međunarodni portal koji direktno prenosi podatke državnih postaja na području Europe jest https://airindex.eea.europa.eu/Map/AQI/Viewer/#, kao mapa Europske agencije za okoliš.
Nažalost, iz nepoznatih razloga podaci za Zagreb već se godinu i pol ne prenose u realnom vremenu online na taj portal, niti njihovu, jedinu službenu aplikaciju, pa mi Zagreb ne možemo usporediti sa ostalim gradovima Europe u realnom vremenu. Zašto je to tako ja ne znam, znam da sam tražila očitovanje nadležnih institucija, dakle Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, i nikada nisam dobila odgovore. Aplikacija tog sustava bila je u funkciji prije godinu i pol, i na njoj se lijepo moglo očitati i stanje za državne postaje, i ukupna statistika za proteklih 365 dana, dakle broj dana onečišćenja i slično, a sve se moglo uspoređivati sa europskim gradovima vrlo kvalitetno.
Nadalje, glavni problem je, po mome mišljenju, nezadovoljavajući Zakon o zaštiti zraka. On kaže ovako. Prema Zakonu o zaštiti zraka onečišćeni zrak je onaj čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša, članak 9, st 37. Prema članku 36, građani imaju pravo prijaviti inspektoratu da je došlo do onečišćenja zraka, i Grad Zagreb ili JLS dužna je reagirati.
Članak 46. Zakona o zaštiti zraka, stavak (1): U zonama i aglomeracijama za koja je utvrđeno da su razine sumporovog dioksida i dušikovog dioksida iznad propisanih pragova upozorenja za zaštitu zdravlja ljudi te pragova obavješćivanja i upozorenja za prizemni ozon, izvršno tijelo Grada Zagreba i jedinica lokalne samouprave naredit će primjenu posebnih mjera zaštite zdravlja ljudi i način njihove provedbe ili provedbu mjera iz kratkoročnih akcijskih planova sukladno članku 55. ovoga Zakona kako bi se postigle granične vrijednosti (GV) ili ciljna vrijednost za prizemni ozon. Stavak (4) pak kaže: U slučaju prekoračenja pragova upozorenja za onečišćenja iz stavka 1. ovoga članka ili praga obavješćivanja za prizemni ozon, izvršno tijelo Grada Zagreba i jedinice lokalne samouprave informira javnost o prekoračenjima putem priopćenja medijima koji pokrivaju područje te jedinice lokalne samouprave.
I tu dolazimo do problema koji nas muči ovih dana kada se i proziva lokalna vlast.
Dakle, obveza obavješćivanja odnosi se na ova tri polutanta, no ne i na lebdeće čestice, dakle PM2,5 i PM10. Obaveza obavješćivanja na samo tri polutanta proizlazi iz činjenice da se radi o polutantima koji zbog prirode nastanka daju sliku za šire područje. Koncentracija čestica, PM2,5 i PM10 s jedne stanice ne predstavljaju sliku za šire područje, i ne spadaju u kategoriju kojom se mora javno obavještavati. No to ne znači da odgovorni ne bi trebali imati moralnu obvezu i obavještavati o tim podacima uže područje, na kojem dolazi do prekoračenja koncentracije čestica, a pošto imamo slučaj trajnijeg pojavljivanja donijeti akcijski plan za uklanjanje izvora.
Osobno smatram da je to nešto što bi vjerojatno trebalo mijenjati u zakonodavstvu. I odrediti neke promjene od dosadašnje prakse.
Mi svi skupa možemo ukazivati, prijavljivati, snebivati se, zahtijevati da nas Grad obavještava o onečišćenju, da ne vode školsku i vrtićku djecu van, ALI, zakonske obaveze za to nema.
Kako se problematikom bavim šest godina, i kako sam bila inicijator tematske sjednice VGČ-a Novi Zagreb istok, prateći stanje na postajama Zagreb3 i Jakuševec, došla sam i do uzroka onečišćenja koji su i danas mnogima problematični, no reći ću ovako.
Stanje na postaji Zagreb3 je najlošije u Zagrebu na godišnjoj razini. To nema veze sa prometom jer je promet daleko slabiji nego u centru grada. Nema veze sa malim ložištima, jer su u GČ svi na toplani.
Može imati veze sa onime što Novi Zagreb istok ima, a nema (ili nije imao) imao nitko drugi, a to je Odlagalište otpada Prudinec/Jakuševec, kompostana, drobilice, Ranžirni kolodvor koji prema njihovom dopisu od prije nekoliko godina koristi mazut, pa jako dimi, nemamo jasnih informacija o tome što izlazi iz dimnjaka toplane, iako smo svojedobno tražili kao vijećnici, a nisu rijetkost niti divlji požari smeća s obje obale Save.
Sigurna sam da je legitimno s moje strane zahtijevati da se u cilju smanjenja onečišćenja provede detaljna analiza izvora ovakvog stanja i donese odgovarajući akcijski plan, kao što sam gore spomenula, makar i za samu našu Gradsku četvrt, Novi Zagreb istok, koja je statistički najkritičnija.
Posljednje dvije godine jako je povećan broj automobila u Zagrebu, a promet je osakaćen smanjenjem voznih traka, loš je i nesiguran gradski prijevoz, pa to može biti stavka onečišćenja u centru unatrag dvije godine.
U suštini, da zaključim, stanje zraka je potencirano loše u zimskom periodu zbog vremenskih prilika, tlaka, temperaturne inverzije i magle, no, svakako će biti bolji, kada se sagradi CGO, uklone postojeći oblici tretiranja smeća, popravi protočnost prometa, kada se počnu poštivati zakoni RH i sankcioniraju prekršitelji koji pale smeće i kada se osigura kontrola goriva u velikim sustavima uz kontrolu onoga što se ispušta u zrak.
Na kraju, najvažnije, da bi JLS i Grad Zagreb imali obvezu istinitog obavještavanja stanovništva, to treba staviti u pripadajući zakon.
Portali koje sam pratila i sa kojih sam uzimala podatke su: AccuWeather, IQAir, aqicn, EEA, iszz, Eko karta, Otvoreni zrak. Pogledajte sami, potražite izvore podataka i donesite samostalne zaključke.
Zaključno:
- Grad može i treba donijeti Akcijski plan, posebice za GČ Novi Zagreb istok, slijedom činjenice da je baš tu statistički najlošije stanje posljednjih godina koliko pratim.
- Gradska i državna tijela trebaju postaviti pitanje odgovornosti za širenje štetnih informacija. Moraju reagirati na to i očitovati se. Sam Grad. Nisu dovoljni sporadični intervjui stručnjaka sa PMF-a ili NZJZ.
- Staviti u zakonodavstvo neki oblik obaveznog obavješćivanja stanovništava kod povišenja PM2,5 i PM10 kroz neko određeno razdoblje, odnosno točno određen broj uzastopnih dana zagađenja
- Tko postavlja i ima li uopće pravo postavljati senzore na svoje prozore i slati nepouzdane informacije u globalne mape. Zašto su nepouzdane, to sam objasnila, a u pozadini svega može biti financijski interes. Treba li za takve postupke postavljanja senzora tražiti dozvole i od koga?
- Nužno je osposobiti prijenos aktualnih podataka u realnom vremenu sa ISZZ (informacijski sustav zaštite zraka) na web EEA (Europske agencije za okoliš)
