Od utorka do nedjelje, 14. – 19. srpnja, Muzej grada Zagreba organizira tematsko vođenje stalnim postavom “Potok Medveščak – potok u srcu Zagreba”.
Vođenje će biti organizirano u u sljedećim terminima:
utorak – subota: u 11 i u 15 sati
nedjelja: u 10 i u 12:30 sati
S obzirom na ograničen broj sudionika (maksimalno 10), zainteresirani bi trebali barem dan ranije najaviti dolazak e-mailom (info@mgz.hr) ili telefonom (01/ 48 51 361, 01/48 51 362).
Ovom prigodom, posjetitelji mogu kupiti katalog “Potok u srcu Zagreba” po promotivnoj cijeni od 50 kuna, u što je uključena ulaznica za jednu osobu za stalni postav.
Crtice iz povijesti potoka Medveščaka:
Potok Medveščak je sve do kraja 19. stoljeća tekao kroz čitav grad: Ksaverskom dolinom, današnjom Medvedgradskom i Tkalčićevom ulicom, Pod zidom, prelazeći Bakačevu, tekao je iza kuća u gornjoj Vlaškoj ulici, potom današnjom Jurišićevom i Draškovićevom nastavljao preko staroga Sajmišta, gdje je naglo skretao prema jugoistoku, ulijevajući se u Savu na današnjem Žitnjaku.
Njegove vode tjerale su stoljećima gradske, kaptolske, cistercitske, župne i obrtničke mlinove.
Već od 13. stoljeća tu su kaptolska i gradska kupališta i lječilišta.
Dolina Medveščaka svakako je jedna od najljepših koju su na obrežjima Medvednice stvorili bujični potoci. Ispreplitanje različitih sadržaja tijekom prošlosti čini je osobitom.
Obrt, trgovina, počeci manufakture i industrije, te kultura života i stanovanja različitih slojeva društva čine ovo podgrađe i njegov sjeverni ladanjski i gospodarski dio specifičnim. Obrtništvo, radništvo i malogradski purgarski mentalitet sociološke su karakteristike donjeg, ravničarskog, zapravo stambenog dijela doline.
Bujični potok Medveščak zadavao je velike brige građanima. Godine 1651. prvi put zabilježena je katastrofalna poplava. Voda je valjala kamenje, nosila drveće, a kuće rušila do temelja. Kako je nepogoda nastupila nakon oluje u noći, voda je odnijela i 52 života.
Uz čak 25 mlinova uzduž Medveščaka, samo u prvoj polovini 19. stoljeća registrirano je na području Zagreba više od 100 majstora, članova mlinarskog ceha. Ovdje se mljelo žito za potrebe Zagreba, prije osnutka paromlina (1862). Uklonjeni su uglavnom potkraj 19. stoljeća, kad ih je gradska općina otkupljivala radi prelaganja Medveščaka, a poneki u Mlinovima i na Ksaverskoj cesti radili su do polovine 20. stoljeća.
