Zagrepčanka koja je ostala bez potpore “roditelj-odgojitelj” uspjela je pokrenuti postupak protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava, doznaje televizija N1.
Kako je u ponedjeljak potvrđeno s tog suda, podnijela je tužbu u kojoj tvrdi da joj je odluka Grada Zagreba prekršila pravo vlasništva, te da nije bila u skladu s pravnom sigurnošću što ih jamči Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava.
Tužba je podnijeta još u ožujku prošle godine, a sada je sud u Strasbourgu objavio da je na osnovu nje pokrenut postupak protiv Hrvatske. Nakon što se hrvatska strana očituje na tužbu sud će donijeti odluku. Kada će to biti nije moguće predvidjeti.
U tužbi se opisuje kako je još u prosincu 2016. Grad Zagreb, kojem je u to vrijeme na čelu bio gradonačelnik Milan Bandić, donijela odluku o uvođenju mjere roditelj odgojitelj. Kao što je poznato radilo se o mjeri kojom su roditelji odgojitelji ostvarili pravo na financijsku pomoć. Pravo je, prema odluci grada, pripalo nezaposlenim roditeljima koji su imali tri ili više djece, a dobivali su mjesečnu naknadu u visini prosječne hrvatske plaće i to sve dok im najmlađe dijete ne bi navršilo 15 godina.
No, nova gradska vlast pod gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem odlučila je ovu mjeru ukinuti. Donijet je amandman prema kojem su roditelji odgojitelji imali pravo na financijsku pomoć do sedme godine najmlađeg djeteta, a postupno je smanjivana i visina naknade.
Presudom Visokog upravnog suda iz srpnja 2022., u postupku apstraktne revizije zakonitosti podzakonskih akata, te su izmjene poništene jer nisu bile u skladu s Konvencijom.
U rujnu 2022. Grad Zagreb ponovno mijenja odluku iz 2016. godine. Ovoga puta produljen je rok za postepeno umanjivanje visine naknade. Osim toga, izmjene i dopune iz 2022. popraćene su mjerama za povećanje broja dostupnih mjesta u dječjim vrtićima, te mjerama za lakšu reintegraciju postojećih korisnika na tržište rada.
To je vrijedilo i za Zagrepčanku koja je sada pokrenula proces protiv Hrvatske u Strasbourgu. Visoki upravni sud RH odbio je tužbe protiv nove gradske odluke, a nije ih prihvatio ni Ustavni sud RH.
Kako je N1 javio u studenom 2023. Ustavni sud utvrdio je da roditelji odgojitelji nisu dobivali novčanu naknadu na osnovu neke pravne norme, već se radilo o financijskoj pomoći koja je proizašla iz pronatalitetne politike Grada Zagreba. Kako mjera nije dala rezultate Grad Zagreb imao je pravo ukinuti je.
Zagrepčanka tvrdi kako je ukidanje mjere bio jednostrani potez kojim je ostala bez financijske naknade, a to nije bilo proporcionalno svrsi i nije bilo u skladu s Konvencijom.
Europski sud za ljudska prava u nastavku postupka očekuje očitovanje Hrvatske i odgovor na pitanje je li ova odluka Grada Zagreba prekršila pravo na pravnu sigurnost, odnosno je li bila u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku i jesu li ju hrvatski sudovi dovoljno analizirali.
Osim toga, sud traži odgovor i na pitanje je li ovoj Zagrepčanki ukidanje mjere roditelj odgojitelj povrijedilo pravo na obiteljski život, kao i pravo vlasništva što ga jamči Članak 1. Protokola 1. Konvencije o zaštiti ljudskih prava. Država će posebno morati objasniti je li to miješanje u vlasništvo bilo zakonito i proporcionalno svrsi.
Sud nakon tog očitovanja tužbu može odbili ili prihvatiti i dosuditi Zagrepčanki odštetu. Ona pak, ako uspije u Strasbourgu, može tražiti ponavljanje sudskog procesa zbog ukidanje mjere roditelj odgojitelj na sudu u Hrvatskoj.
