U Hrvatskoj se godišnje proizvede 300 tisuća tona drvenog peleta no upotrijebi se svega 15 posto. Ostatak se izvoze uglavnom u Italiju pa ta zemlja s našim energetskim resursom poboljšava svoje emisije stakleničkih plinova na papiru dok se u stvarnosti troše znatne količine fosilnih goriva za prijevoz hrvatskog obnovljivog izvora u inozemstvo.
Kazao je to predsjednik Zelene liste Nenad Matić na konferenciji za novinare, održanoj ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Zagrebu, na kojoj je govorio i jedan od prvih proizvođača agropeleta u Hrvatskoj Darko Grivičić.
Matić je dodao da bi hrvatski peleti trebali grijati naše domove, škole, domove zdravlja i ostale vladine i privatne objekte. Time bi smanjili uvoz energije i plaćanje stranih fosilnih goriva za nekoliko milijardi kuna. Usto trenutno proizvodnja peleta zapošljava 300 radnika direktno u proizvodnji te dodatnih 300 radnika u administraciji i servisima tvornica peleta.
Sada je u tijeku akcija Hrvatskih šuma kojima raskidaju dio ugovora o korištenju drvenog peleta jer su uvijeti pod kojima je to sklopio bivši ministar Tihomir Jakovina sa bivšim suradnicima sramotni. Nadamo se da će se to odraditi i dati rezultate, istaknuo je Matić.
Kako se čulo, postoji razvojna prilika za povećanje broja radnika u industriji peleta iz poljoprivrednih ostataka takozvanih agropeleta čime bi se omogućio još jedan prihod posustalim hrvatskim poljoprivrednicima. Sramotno je i opasno po zaštićenu prirodu da se objekti Nacionalnog parka Plitvička jezera griju na loživo ulje.
Naime, Vlada RH stoga treba donijeti jednostavnu uredbu u kojoj propisuje da se u svim novim objektima, koje gradi, te kod svih onih kod kojih obnavlja sustave grijanja ugradi grijanje na obnovljive izvore energije. Usto smatramo da bi Vlada zbog radnih mjesta u hrvatskoj proizvodnji kotlova na pelete raznim poreznim olakšicama mogla potaknuti njihovu kupovinu, ugradnju i servis, a hrvatske tvrtke mogu stručno i kvalitetno obaviti sav taj posao. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nedavno je raspisao natječaj za natječaja za sufinanciranje kotlova na biomasu i dizalica topline.
No 12 milijuna kuna je premalo za ozbiljan prelazak Hrvatske na obnovljive izvore energije jer iz tih sredstava tek će oko 300 kućanstava moći reći NE stranim fosilnim gorivima.
Uvođenjem peleta u škole i vrtiće može se uštedjeti i do 40 posto sredstava predviđenih za gorivo. Ta sredstva možemo upotrijebiti za energetsku obnovu škola, nastavnu opremu ili bolje obroke za djecu od ekoloških namirnica domaćih proizvođača. Škole mogu sklapati ugovore o isporuci toplinske energije na 10 godina pa postoji mogućnost da privatne tvrtke ugrade i održavaju tu opremu.
Član Zelene liste Darko Grivičić, poznati poljoprivrednik, nažalost izvozi agropelete u Njemačku jer u kod nas nema razumijevanja i interesa. Tvrtka Euro-tim bavi se proizvodnjom peleta od poljoprivrednih ostataka i to slame soje i uljane repice čime se dobiva visoko vrijedno gorivo istovjetno drvenim peletima.
Grivičić je kazao da koristi isključivo slamu sa vlastitih površina u Slavoniji, a da više od pola proizvodnje izvozi.Ove godine proizvodnja će biti oko 1000 t ovog visoko vrijednog energenta. Osnovna razlika između peleta od slame soje i onog od drveta je da recimo slavonskom hrastu treba 100-200 godina da naraste i ponovno u sebe ugradi Co2 koji je otpušten prilikom spaljivanja, a soja raste svake godine nova i ono što smo CO2 ove zime prilikom spaljivanja otpustili u atmosferu iduće godine će nova biljka soje ugraditi u sebe i mi imamo maximalno kratki ciklus i smanjenje stakleničkih plinova.
Klimatske promjene koje valjda samo rijetki ili jako oholi ne vide obavezuju sve nas da jako promislimo o svom ugljičnom otisku i učinimo sve što možemo da možda spasimo planet.
Treba znati da spaljivanjem 1kg zemnog plina u atmosferu ispuštao 2,6kg CO2, a spaljivanjem 1kg dizelskog goriva u atmosferu ispuštamo 3,13kg CO2 koji je staklenički plin. Teško da se možemo voziti na pelet, ali za sigurno se sa peletom možemo grijati, možemo grijati naše škole, naše domove i naše javne ustanove, tu leži odgovornost nas kao građana te ljudi koji upravljaju općinom, gradom ili državom, u ovom slučaju se to odnosi na ministra zaštite okoliša, istaknuo je Grivičić.
Po energetskim vrijednostima, 1 litra dizela jednaka je 2 kg peleta, a 1,8 kg peleta zamjenjuje 1 m3 prirodnog plina.
Kako bi bili Zelena Hrvatska na karti Europe što se tiče obnovljivih izvora energije od Vlade RH, Zelena lista traži donošenje uredbe o obaveznom grijanju i proizvodnji potrošne tople vode u novim i renoviranim državnim objektima na obnovljive izvore energije, porezne olakšice za sektor proizvodnje peleta i agropeleta te pripadajuće industrije opreme i uslužnih usluga, te određivanje godine do koje se kao cijela država odričemo fosilnih goriva.
Marinko Petković
