Prvi organizirani Zagreb Forum “Creative Cities & Europe” u potpunosti je ispunio očekivanja, kako organizatora, grada Zagreba, Razvojene agencije Zagreb – TPZ i GoForeSight Instituta, tako i predavača i samih sudionika, uz jasnu napomenu svih kako je ovo tek prvi u nizu susreta raznih strana uključenih u razvoj i inovacije, prvenstveno malih gospodarstvenika i znanstvenih djelatnika.
Nakon svečanog otvaranja dan ranije u palači Dverce, program je startao nakon samo kratkog uvoda gradonačelnika Zagreba milana Bandića koji je pozdravio okupljenje uz napomenu kako mu je osobno drago da će se na konferenciji raspraviti o temi kreativnim gradovima Europe gdje će građanima Zagreba biti približena najbolja europska praksa, a s druge strane Zagreb će imati prilike predstaviti i svoje iskustva.
Forum se sastojao od pet sesija, a čast da ga otvori pripao je prof. dr. Diani Šimić s varaždinskog FOI-a, koji je svojom temom “Pametan razvoj za EU i Jugoistočnu Europu” započela prvu sesiju teme “Napredak Europe prema inovativnoj i kreativnoj budućnosti”.
U izlaganju profesorica Šimić je istaknula kako je u Europi najbitniji plan EU 2020, koji za cilj ima razvoj civilnog društva i koordinaciju lokalnih i državnih vlasti. “Danas postoji jako puno barijera, pravnih i adminstrativnih za korištenje potencijala koje imamo. ako pogledamo odnos kompetitivnost Hrvatske u odnosu na ostale faktore koji su relevantni ona je puno manja nego što bi bila očekivana”, nalgasila je profesorica Šimić govoreći o odnosu EU i Hrvatske.
Sljedeći predavač bio je Ibon Zugasti iz sveučilišta Foresight u Španjolskoj koji se osvrnuo na tržište kojeg će uskoro Hrvatska biti dio i načina na koje bi se trebalo razvijati kao država, ali i lokalna zajednica. Naglasak je stavio na pamtne gradove, koji su u svim projekcijama razvoja EU stavljeni na prvom mjestu.
“U Španjolskoj i Italiji smo imali veliki razvoj posljednjih godina koji nije bio temeljen na stvarnim snagama. Više je bila riječ o balonu, a ne pravoj strategiji razvoja, stoga preporučam Hrvatskoj da be ponovi istu grešku i da se okrene svojim pravim vrijednostima i snagama i nikako ne planira samo na kratke staze”, upozorio je Zugasti.
Prvu sesiju zatvorio je arhitekt Marko Dabrović iz studija 3LHD koji je iznio zanimljiva opažanja o reprogramiranju gradskih zona, neplanskoj gradnji Zagreba, ali i ostalih hrvatskih gradova, uz istovremeno zapuštanje gradskih središta, nakon čega su uslijedila i pitanja iz publike te rasprava o prvoj sesiji.
Drugu sesiju nazvanu “Gradovi omogućuju prosperitet Europe” otvorio je Boštjan Cotič iz ljubljanskog Instituta za urbano planiranje koji je naglasak stavio na regionalno povezivanje gradova koje je vrlo bitno za razvoj, naročito u našoj regiji.
“Trst, Rijeka i Kopar zajedno imaju manje stanovnika nego Roterdam, i ako se žele natjecati moraju to napraviti zajedno”, naveo je kao primjer Cotič i nastavio: “Hrvatkoj više nisu konkurencija Srbija ili BiH, već Engleska i Njemačka. Neke projekte naše države moraju raditi zasebno, ali za većinu moramo nastupiti zajedno.” U nastavku temu o spajanju gradova kao velikom doprinosu upravljanju Europe iznio je prof, alexander Prosser s bečkog Sveučilišta ekonomije i poslovanja koji je naveo primjer o Metropolisima, velikim gradovima koji su u svim pokazateljima nositelji razvoja države, a sesiju je zaključio Frane Šesnić, direktor Razvojne Agencije Zagreb – TPZ, predstavivši njen dosadašnji rad i rezultate.
Treću sesiju otvorila je bivša ministrica i saborska zastupnica Mirela Holy temom o odnosu razvoja i zaštite okoliša naglasivši probleme koje ima Zagreb, prvenstveno u gospodarenju, a ne, kako je naglasila, zbrinjavanju otpadom. prof. dr. Robert MüllerTörök, sa Sveučilišta u Ludwigsburgu, objasnio je kako znanstvena zajednica može surađivati s realnim sektorom, navevši primjer Demopolisa – novog načina izobrazbe studenata koji više ne uče o pojedinačnim načinima upravljanja gradom, već im je dan virtualni grad u kojem moraju paziti na sve aspekte razvoja i troškova.
O sličnoj temi, ali iz hrvatskog ugla pričao je dr, sc. Zoran Aralica s Ekonomskog instituta Zagreb: “Mi još nismo spremni za formalnu suradnju znanosti i gospodarstva, ali neformalni odnosi, kakav je i ovaj skup, dobar su temelj za daljni razvoj.”
Zanimljiv događaj odigrao se za vrijeme pitanja i odgovora nakon treće sesije, kada je Mirela Holy, nakon pitanja iz publike objasnila glavni problem Hrvata i EU: “EU je interesna zajednica i ne trebamo se ponašati kao uvrijeđene frajle ukoliko nas ne dočekaju s oduševljenjem, već se početi ponašati kao samostalna odrasla država, i to ne samo u korištenju fondova nego u planiranju strategije razvoja”.
Četvrta tema bila je vezana za realni sektor i kreativnost u njemu, a otvorio ju je Dr. Nenad Filipović koji je predstavio školu menadžmenta u Bledu, jednu od najboljih u Europi. Probleme odnosa dizajna i razvoja gradova ispred Hrvatskog dizajnerskog društva objasnila je Koraljaka Vlajo, a svoja dostiguča predstavili su i Denis Mujanžić – Denyken, Tomislav Bronzin i Mislav Kašner.
U petoj i završnoj sesiji “Kako napredovati? Kretanje prema napred” odnos države i poduzetništva predstavio je jedan od organizatora foruma blaž Golob iz ForeSight instituta iz Ljubljane, a socijalno poduzetništvo, koje je poprilično jako u Hrvatskoj, predstavio je Milan Medić. Ipak najzanimljivije predavanje, možda i na cijelom forumu održaal je Dr. Julia Glidden iz londosnkog 21C Consultancy, koja je objasnila temu koja se provlačila cijeli dan kroz sva predavanja – pametne gradove i kako do njih doći.
“Zašto koristimo primjere iz New Yorka? On je puno mlađi od europskih gradova, ali to su iste nepomične zgrade, isti problemi transporta i ista infrastruktura. Koja je razlika? Vodstvo! Gradonačelnik Bloomberg je rekao: grad će biti otvoren, i ljudi se reagirali kao i drugdje: ne možemo ovo, ne možemo ono. OK, ako ne možemo s ovim ugovorom, onda ćemo sa sljedećim, ali grad će biti otvoren. Inovacija je sadržana u svakom gradu. Europa i Hrvatska imaju golemi potencijal, samo ga treba znati, i htjeti iskoristiti.”
