HAZU održao videokonferenciju o zaštiti investicija u Europskoj uniji

HAZU održao videokonferenciju o zaštiti investicija u Europskoj uniji

U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, danas je održan okrugli stol na temu Zaštita investicija u Europskoj uniji kojim je nastavljen ciklus okruglih stolova o Europskoj uniji i europskom pravu planiran u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske uniji, a koji se odnedavno održavaju kao videokonferencije.

Kako je u uvodnoj riječi kazao predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU akademik Jakša Barbić, ulagači traže stabilnost, sigurnost i stabilan pravni okvir koji se neće mijenjati desetljećima, zbog čega se između zemalja sklapaju bilateralni sporazumi o poticanju i zaštiti investicija kojima države ulagačima jamče sigurnost njihovog kapitala.

Akademik Barbić je podsjetio na presudu Suda Europske unije u slučaju tužbe nizozemskog osiguravajućeg društva Achmea protiv Slovačke iz ožujka 2018. kada je presudio da su bilateralni sporazumi o zaštiti ulaganja između zemalja članica EU, koji predviđaju arbitražu kao način rješavanja sporova između članica, protivni ugovorima EU.

Prema riječima akademika Barbića, ova je odluka važna prekretnica za cjelovitu reformu pravnog okvira za strana ulaganja u Europskoj uniji. „Kad se govori o pravnom uređenju izravnih stranih ulaganja u države članice Unije i to ulaganjima između država članica Unije i iz trećih država u države članice, naročito o sporazumima o zaštiti stranih ulaganja treba razlikovati razdoblje do donošenja spomenute odluke Suda i nakon nje“, rekao je akademik Barbić.

Prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je da danas u svijetu postoji 2341 bilateralni sporazum o zaštiti ulaganja, od toga 194 dvostranih ugovora između članica EU.

Nedostaci pravnog uređenja potakli su Europsku komisiju da predloži cjelovitu reformu stranih ulaganja u Europskoj uniji. Odluka Suda u predmetu Achmea i Deklaracija zemalja članica Unije od 19. siječnja 2019. daju do znanja da klauzule u bilateralnim sporazumima za zaštitu investitora iz zemalja članica o načinu rješavanja sporova arbitražom smatraju nisu u skladu s europskim pravom pa se ide za time da se još ove godine potpiše sporazum o raskidu svih takvih ugovora između država članica Unije.

Investitori nisu s time zadovoljni zbog toga što se time uskraćuje postojeća procesnopravna i materijalnopravna zaštita.

Taj bi ugovor trebao urediti i način rješavanja sporova, ali je pitanje provedivosti tih odredbi u praksi i kako će to utjecati na arbitražne postupke u tijeku. U vezi s time je i pitanje primjenjivosti Ugovora o energetskoj povelji na sporove koji se vode unutar Europske unije. Iako se u arbitražnoj praksi taj ugovor primjenjuje i na ugovore između država članica Unije, Sud Europske unije o tome još nije imao prigodu odlučivati.

Odluka u predmetu Achmea upućuje na to da bi stajalište Suda moglo biti kao i u pogledu bilateralnih ugovora o zaštiti stranih ulaganja sklopljenih između država članica. Ako bi bilo tako, to bi s obzirom na brojnost sporova imalo značajne posljedice za međunarodno investicijsko pravo.

Osjetile bi se i u energetskoj politici Europske unije, posebice onoj u odnosu na obnovljive izvore, jer brojni investitori a još više države kod promjena svojih politika prema obnovljivim izvorima  moraju to uzeti u obzir.

Na videokonferenciji su govorili i Jadranka Osrečak iz Građansko-upravnog odjela DORH-a te voditelj tog odjela Jozo Jurčević. Za Hrvatsku je ovo pitanje posebno bitno jer, osim velikog spora MOL protiv Hrvatske, još je nekoliko manjih koji se tiču investitora u energetiku. Također, pitanje je bitno i u odnosu na promjene koje se događaju o odnosu na poticaje i općenito uređenje obnovljivih izvora.