U Zagrebu obilježena stota godišnjica češke zastave

U Zagrebu obilježena stota godišnjica češke zastave
Pukovnik dr. sc. Željko Heimer | Foto: Press

Hrvatsko-češko društvo, Češka beseda Zagreb, Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva i Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo obilježili su u utorak 23. lipnja u Češkom narodnom domu u Zagrebu stotu godišnjicu češke zastave predavanjem koje je održao pukovnik dr. sc. Željko Heimer, predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva i Međunarodne federacije veksiloloških udruga.

Bilo je to 17. predavanje u ciklusu Zastave – identitet naroda i država koji od 2018. organizira Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva s ciljem predstavljanja veksilološke baštine i identitetskih simbola prijateljskih naroda.

U Zagrebu obilježena stota godišnjica češke zastave
Pukovnik dr. sc. Željko Heimer i i češki veleposlanik Vladimír Zavázal | Foto: Press

Pokrovitelj ciklusa je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Govoreći o prvim češkim simbolima, Heimer je kao najstariji grb spomenuo orla s plamenovima koji se pojavljuje u 11. stoljeću, a čije uvođenje kao simbola se pripisivalo češkom knezu svetom Václavu iz 10. stoljeća.

Nakon što je češki knez Vladislav II. 1158. od rimsko-njemačkog cara Fridrika I. Barbarosse dobio nasljednu kraljevsku titulu, počeo se koristiti današnji češki grb, bijeli lav na crvenom polju koji se od 1247. prikazuje s dvostrukim repom. Najstariji prikaz takvog grba, iz 1270., nalazi se u Kremsu u Njemačkoj. U 15. stoljeću husiti kao svoj simbol počinju koristiti kalež i gusku (kao simbol Jana Husa jer husa na češkom znači guska) koji prikazuju na svojim štitovima specifičnog oblika. Takav štit u heraldici se naziva husitskim štitom, a zanimljivo je da su unutar takvog štita prikazani i grbovi hrvatskih zemalja na grbu Republike Hrvatske.

U vrijeme revolucije 1848. za razliku od većine drugih slavenskih naroda koji uzimaju trobojnice, Česi kao svoju zastavu počinju koristiti dvobojnu crveno-bijelu zastavu. Kao zanimljivost Heimer je spomenuo zastavu s češkim grbom na bijeloj podlozi koju su češki sportaši koristili na Olimpijskim igrama u Stockholmu 1912.

U doba Prvog svjetskog rata kada počinje borba za stvaranje zajedničke češko-slovačke države počinje se osmišljavati i njena zastava. Osim panslavenskih boja bijele, plave i crvene, koje su od 1848. kao svoju zastavu koristili Slovaci, javljaju se i verzije bijelo-crvene zastave s češkom krunom, s grbovima Češke, Moravske, Šleske i Slovačke ili s monogramom ČS.

Te su zastave koristile čehoslovačke dobrovoljačke legije koje su se borile na strani Antante. Istodobno, u SAD-u nastaje zastava sa širokim plavim poljem obrubljenim užim crveno-bijelim i bijelo-crvenim poljima, s četiri zvjezdice u plavom polju. Stvaranjem samostalne Čehoslovačke 1918. bijelo-crvena zastava pokazala se nepraktičnom jer je bila identična zastavi novonastale Poljske i slična zastavi Monaka i nekolicini njemačkih i austrijskih zemalja.

Zbog toga se 1919. pristupilo izradi nove zastave, a među brojnim prijedlozima napokon je 30. ožujka 1920. kao službena zastava Čehoslovačke prihvaćena bijelo-crvena zastava s plavim klinom u lijevoj polovici koju je dizajnirao Jaroslav Kursa. Ta se zastava koristila sve do prestanka postojanja Čehoslovačke 1992., a u isto vrijeme nije postojala službena zastava Češke kao dijela zajedničke države, sve do 1990. kada je usvojena bijelo-crvena zastava.

Iako je dogovorom Češke i Slovačke o mirnom razlazu bilo dogovoreno da niti jedna od dviju federalnih republika neće koristiti simbole dodatašnje federacije, samostalna Češka je ipak 1993. kao svoju zastavu uzela dotadašnju zastavu Čehoslovačke.

Heimer je u svom predavanju govorio i o grbovima i zastavama Moravske i Šleske, kao i 16 čeških regija (krajeva) i pojedinih gradova, a prikazao je i zastave čehoslovačke i češke mornarice.

Na predavanju je bio i češki veleposlanik Vladimír Zavázal koji se kao tadašnji tajnik Federalne skupštine Čehoslovačke prisjetio vremena razlaza Češke i Slovačke i rekao da su Česi odlučili za zastavu svoje nove države uzeti čehoslovačku zastavu jer je ona bila brend u svijetu.

“Nađeno je salomonsko rješenje tako što je malo promijenjen odnos plavog klina prema bijelom i crvenom polju. Tadašnji slovački premijer Vladimír Mečiar je pobijesnio, ali srećom nije mogao ništa napraviti, tako da je Češka sačuvala i zadržala tu zastavu i to nam je drago”, kazao je Zavázal.

Predsjednik Češke besede Zagreb i Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba te potpredsjednik Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj Juraj Bahnik podsjetio je da je zastava Češke ujedno i službena zastava češke manjine u Hrvatskoj prema odluci Savjeta za nacionalne manjine iz 2007. temeljem prijedloga Koordinacije vijeća i predstavnika češke nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Tada je usvojen i grb češke manjine koji se sastoji od elemenata hrvatske zastave i grba i češkog grba, kao i svečana pjesma Kde domov můj koja je ujedno i češka himna. Bahnik je istaknuo da se nekadašnja čehoslovačka zastava počela koristiti kao simbol hrvatskih Čeha još tijekom Drugog svjetskog rata kada ju je kao svoju zastavu, uz dodatak crvene petokrake zvijezde, koristila Prva čehoslovačka brigada „Jan Žižka z Trocnova“.

Takva zastava se kao simbol Čeha u Hrvatskoj koristila sve do 1990., a u isto vrijeme Slovaci u Vojvodini kao svoju su zastavu koristili bijelo-plavo-crvenu trobojnicu s crvenom zvijezdom.

Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac istaknuo je da je predavanje o češkim zastavama prvo javno događanje u organizaciji te udruge i Češke besede Zagreb od izbijanja pandemije koronavirusa.

U Zagrebu obilježena stota godišnjica češke zastave
Marijan Lipovac | Foto: Press

Budući da je predavanje održano u Kulturno-gospodarskom centru “Josef Václav Frič” na prvom katu Češkog narodnog doma, Lipovac je podsjetio da je Frič, osnivač Češke besede Zagreb, 1864. u emigraciji surađivao s Eugenom Kvaternikom u zajedničkoj borbi za stvaranje samostalne Hrvatske i Češke i tom prilikom napravio nacrt grba samostalne Hrvatsk koji se sastojao od grbova Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Kranjske, s geslom Jednakost, sloboda, nezavisnost. Frič je dao izraditi i pečat s tim grbom i dao ga je Kvaterniku koji ga je koristio kao svoj službeni pečat tijekom neuspjelog rakovičkog ustanka 1871.

Uvodno je govorio i glavni tajnik Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva Andrija Karafilipović koji je podsjetio na dosadašnju suradnju Koordinacije s češkim Veleposlanstvom i na druge poveznice između češke i Hrvatske među kojima je istaknuo tradicionalnu izložbu čeških crteža posvećenu Lidicama.

Marijan Lipovac

Komentari