Otvoreno HTV-a: Kako ubrzati obnovu Zagreba? Kako pokrenuti sporu administraciju?

Foto: Screenshot HRT

Prošle su dvije godine od razornog potresa u Zagrebu u kojem je oštećeno 25.000 objekata. Što je dosad učinjeno na obnovi, može li ići brže? Što je učinjeno na području potresnog inženjerstva i koji su ključni izazovi u budućnosti?

O tome su u Otvorenom HTV-a, urednika i voditelja Damira Smrtića govorili Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija; Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba; Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Krešimir Kuk, seizmolog, Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a.

Obuljen Koržinek: Ne slažem se da se ništa nije napravilo

– Danas više govorimo o Zagrebu, ne govorimo o području Banovine. Kada usporedimo aktivnosti u Zagrebu i na Banovini, tamo je objektivno bila puno veća katastrofa i brže se reagiralo, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

Trebalo je, dodala je, osmisliti koncept i model, jer govorimo o ulaganju javnih sredstava u privatnu imovinu.

Ne slaže se da se ništa nije napravilo, ne slaže se ni s onima koji kažu da je pogrešno ići u samoobnovu – od početka je bilo rečeno da se u takvim slučajevima kada se ulažu javna sredstva, mora provesti javna nabava, prikupiti dokumenti i bez toga se ne ide. Objasnila je da su problemi s višestambenim zgradama preveliki i da se uvidjelo da se neće moći riješiti po postojećem zakonskom okviru. Tada se išlo u izmjene Zakona, ubrzalo se izdavanje rješenja i krenule su nabave.

Sada imamo, dodaje, druge poteškoće i trebat će objediniti određene nabave.

Kako surađuju s vlastima na području Banovine, rekla je, tako surađuju i s Gradom Zagrebom. Dodala je kako bi mogli jedni na druge prebacivati odgovornost, no svjesni su da su zajedno u ovome.

Na pitanje je li problem u sporoj administraciji, ministrica je rekla da je to dvojbeno – nesređeni imovinsko-pravni odnosi su jedan od elemenata koji najviše usporavaju obnovu. U njezinom resoru se više bave javnim zgradama, no i ondje je bilo situacija kada je trebalo riješiti imovinsko-pravne odnose, ali tu je situacija bila malo čišća.

– Teško je reći da se administracija može ubrzati. Ljudi moraju s velikom odgovornošću kontrolirati dokumentaciju i provoditi nabave, dodala je.

Korlaet: Ministarstvo graditeljstva je zatrpano zahtjevima

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, je rekao da je ministarstvo graditeljstva zatrpano zahtjevima, na tisuće ih je i djelatnici, koji su prvo usko grlo, to ne stižu procesuirati i Grad Zagreb je posudio djelatnike ministarstvu. Drugo usko grlo je, dodao je, Fond za obnovu – on mora provesti odluke i javne nabave.

– To je jedan proces koji uzima i vremena, rekao je.

Treće usko grlo je, rekao je Korlaet, zbog kadrovske potkapacipiranosti.

Prema nekim podacima, rekao je, oko polovice stanovništva Donjeg grada je raseljeno.

Grad je, naglasio je, kada je riječ o obnovi privatnih zgrada, napravio sve da pomogne državi, ministarstvu i Fondu. Formirali su i dodatne timove koji su kontaktirali 5.000 sugrađana koji imaju crvene i žute oznake i pomogli im prilikom ispunjavanja zahtjeva prema ministarstvu.

Također su i alocirali oko 160 mil. kn za Fond za obnovu, isplatili su i 42 mil kn sugrađanima za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnovu.

Ministarstvo je zatrpano zahtjevima, Obuljen Koržinek je rekla da su različita ministarstva stavili svoje djelatnike na raspolaganje, ali to nije posao koji se može napraviti na brzinu, puno je dopuna, zahtjeva i traženja dodatne dokumentacije.

– To je puno dokumenata koje treba prikupiti. Radi se o jednoj gesti oko koje smo se složili svi u Saboru – javni novac se ulaže u privatnu imovinu i morate imati uređenu dokumentaciju, naglasila je ministrica.

Dražin Lovrec: Treba potaknuti informiranosti građana

Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva kaže da je jedan pristup obnove Banovine, a drugi je pristup obnove u centru Zagreba.

– Treba jako potaknuti informiranosti građana, posebice predstavnika stanara i upravitelja zgrada, upoznati ih s procedurom kako bi podnijeli zahtjeve za obnovu, rekla je.

Smatra da nije podneseno dovoljno zahtjeva, prema dostupnim informacijama, podneseno je 3.000-4.000, a u Zagrebu je bilo oštećeno oko 25.000 zgrada.

Treba ubrzati i sam proces donošenja odluke, smatra i predlaže da kada se odluke donose, da ih se grupira po kvartovima i po ulicama.

Luka Korlaet je rekao da je Grad obnovio 163 školske zgrade, ostalo je još 12. Većinom se nalaze u zonama zaštite.

Danas je predstavljen Programa obnove povijesne jezgre grada, rekao je da je to dugoročna vizija urbane obnove grada, ne samo konstrukcijskog ojačanja, već i promjene prometa u gradu, promjene energetskog gospodarenja zgradama, promjene zelenila, javnih prostora, društvenih prostora u gradu, a posljedično i demografskih promjena.