Nenad Matić: Energetsku obnovu zgrada ne bi se smjelo raditi ‘u fušu’!

Nenad Matić: Energetsku obnovu zgrada ne bi se smjelo raditi 'u fušu'!
Foto: M. Petković

Fond za zaštitu okoliša s oko 200 milijuna kuna skupljenih ekološkim porezima od hrvatskih građana i tvrtki sufinancirao energetsku obnovu oko 430 zgrada te s oko 500 milijuna kuna energetsku obnovu 9300 obiteljskih kuća, kazao je predsjednik Zelene liste Nenad Matić, ističući da je, zbog uočenih nedostataka, nužna bolja kontrola energetske obnove zgrada.

Mati će o ovoj važnoj i zanimljivoj temi govorio na konferenciji za novinare koju je održao ispred zgrade u ulici Andrije Žaje 35 u Zagrebu. Zgrade koja je, kako je rekao, dobar primjer kako se taj posao ne bi trebao ‘raditi u fušu’, o čemu su govorili i stanari Žajine Zdenko Pavić i Igor Krsnik.

Nenad Matić: Energetsku obnovu zgrada ne bi se smjelo raditi 'u fušu'!
Foto: M. Petković

Matić je dodao da se obnova dodatnih 600 zgrada sufinancira sredstvima iz EU fondova s oko 600 milijuna kuna, a na oko 200 zgrada već se završilo s radovima i energetski su obnovljene.

Prema Matićevim riječima, Fond kontrolira potrošnju energije kroz račune 5 godina nakon energetske obnove, no postoji opravdana sumnja da se radovi ne izvode po pravilima struke. Problemi postoje na razini nestručnog projektiranja, loše sanacije, štednje materijala i labavog nadzora.

Prema tvrdnjama stručnjaka Građevinskog fakulteta u Zagrebu, tek je dvadesetak obnovljenih zgrada provjereno termovizijskom kamerom koja otkriva gdje se gubi energija, pri čemu je utvrđeno da je na samo nekoliko zgrada posao izveden ispravno.

Lošu izvedbu građani neće platiti samo kroz svoje račune za energiju (zgrade u Hrvatskoj troše 43,85 % ukupno potrošene energije) već može doći i do stvaranja kondenzata – veće građevinske štete i stvaranja gljivica koje su štetne za zdravlje.

Zdenko Pavić kaže da je obavijestio nadležne o nizu propusta na obnovi zgrade u Žajinoj 35, posebno što se tiče opasnosti od požare jer se pri energetskoj obnovi zgrade stare 81 godinu koristi stiropor i staklena vuna, što direktno ugrožava više od 70 ljudi u toj četverokatnici s 11 stanova, ali i dvije susjedne zgrade.

Igor Krsnik je dodao da radovi na njihovoj zgradi kasne već mjesecima, a to je postala vrlo loša praksa na gotovo svim objektima u sklopu ove akcije, jer građevinari zbog nedostatka radnika uvode u poslove podizvođače radova i tako se ‘radovi stavljaju na čekanje’.

Fond za zaštitu okoliša tvrdi kako je zaprimio tek jedan prigovor građana, no oni ne mogu u ovoj fazi zbog nedostatka vlastite stručne upućenosti ukazati na sve nedostatke koji će se pokazati tek u budućnosti, niti mogu biti odgovorni za loše energetske obnove.

Matić ističe da u Hrvatskoj postoji dvadesetak ovlaštenih termografista koji mogu otkriti nedostatke u energetskoj obnovi te bi Fond trebao tražiti njihove ili vlastite provjere termovizijskom kamerom prije i poslije sanacije objekata, što bi trebao biti glavni dokaz energetske potrošnje zgrada.

Fond bi usto trebao zahtijevati od tvrtki, koje rade energetske obnove, dokaze o specijaliziranoj educiranosti njihovih projektanata u području energetske obnove.

Trenutačno nedostaje oko 250 kvalitetnih fasadera, koje bi Fond stipendijama trebalo privući u to zanimanje. Međutim, prošle je školske godine upisano samo osam fasadera i 47 zidara u srednje škole u Hrvatskoj.

Zelena lista traži pojačanu kontrolu 1,3 milijarde kuna koje se troše na energetsku obnovu zgrada, ali i veću suradnju svih državnih resora, jer će se novac (projektirana ušteda 60 posto) olako potrošiti, a građani neće dobiti ono što su platili za krov nad glavom.

Marinko Petković