Dogodilo se na današnji dan – 29. siječnja
1860.
— Rođen Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik, jedan od najpoznatijih dramatičara svih vremena.
Podrijetlom iz trgovačke obitelji, završio Medicinski fakultet u Moskvi i radio kao liječnik, pretežno u Podmoskovlju (Melihovo). Putovao u Sibir istražujući životne uvjete kažnjenika (knjiga Otok Sahalin – Ostrov Sahalin, 1893–94), zatim na jug (novela Arijadna, 1895), od 1900. boravio u Jalti. U političkom životu nije sudjelovao, ali se odrekao članstva u Akademiji kada je car poništio izbor M. Gorkoga; organizirao je pomoć gladnima, osuđivao zloupotrebe vlasti, protekcionizam i korupciju.
Književnim radom počeo se baviti pišući humoreske pod pseudonimom Antoša Čehonte (Činovnikova smrt – Smert’ činovnika, 1883), god. 1886. objavio je prvu zbirku novela Šarene priče (Pëstrye rasskazy), 1888. Pripovijesti (Rasskazy). Između 1890. i 1900. napisao je najpoznatije novele: Paviljon br. 6 (Palata No. 6, 1892), Crni monah (Černyj monah, 1894), Student (1894), a 1898. trilogiju Čovjek u futroli (Čelovek v futljare), Ogrozd (Kryžovnik), O ljubavi (O ljubvi). Dama sa psićem (Dama s sobačkoj, 1899) zgrozila je L. N. Tolstoja »amoralizmom«, a Gorki je u njoj vidio umorstvo realizma. U pripovijestima Seljaci (Mužiki, 1897), U jaruzi (V ovrage, 1900) odstupio je od naklonjenosti ruske proze seljacima. Čehov ne pridaje pozornost motivacijama ponašanja, ne vrjednuje postupke likova, ne fabulira: u sažetim oblicima s tobožnjom stilskom »neutralnošću« (»običnim riječima o običnim stvarima«) stvara ugođaj – približuje se impresionizmu. Različito od većine ruskih proznih pisaca XIX. st., Čehov zazire od bilo kakve ideologije i etičkoga vrjednovanja.
Prvo dramsko djelo, Ivanov, prikazano mu je 1887. u Korševu kazalištu u Moskvi, ali je pozornost privukao tek dramom Galeb (Čajka), prikazanom u Petrogradu 1896. bez uspjeha; tek je 1898. u Moskovskom hudožestvenom teatru (MHT) Stanislavskoga doživio pun uspjeh i otvorio novo razdoblje u povijesti ruskoga kazališta. Ako Galeb tematizira život umjetničkog svijeta i programatski je za piščevo shvaćanje umjetnosti, Ujak Vanja (Djadja Vanja, 1897) naglašava jalovost umišljenih, Tri sestre (Tri sestry, 1900–01) posvećene su čežnjama usred provincijskoga životarenja, a Višnjik (Višnëvyj sad, 1903–04) jedini je tekst koji dotiče bitnu društvenu smjenu: materijalno propadanje plemenitaša i nadiranje novoga trgovačkoga sloja koji ne štedi ljepote ruske usad’be (vlastelinskoga majura). [Enciklopedija.hr]
1861.
— Kansas je postao 34. američka savezna država.
1866.
— Rođen Robert Boyle, engleski kemičar. Boyle je prvi uočio razliku između elemenata i spojeva, postavio zakon o ovisnosti obujma plina o tlaku (Boyle-Mariotteov zakon) te izolirao metilni alkohol i aceton. Robert Boyle, koji je u Europi postao poznat svojim opsežnim pisanjem o kemiji i religiji, primjer je osobe koja je živjela ispred svog vremena. Njegov način razmišljanja u svemu je bio usklađen s modernim vremenom. Po njemu je nazvan i poznati Boyle-Mariotteov zakon koji povezuje obim plina s tlakom. Inače, ovaj genijalni znanstvenik zastupao je tezu kako se zbog objektivnog promišljanja ne smije biti ničijim sljedbenikom. U skladu s njom svoje je najvažnije znanstveno djelo nazvao “Skeptični kemičar”.
– Rođen Romain Rolland, francuski književnik i nobelovac.
1870.
— Otvoreno šibensko kazalište, jedno od triju najstarijih kazališta u Hrvatskoj.
1872.
— Rođen Goce Delčev (Kukuš, danas Grčka, 29. I. 1872 – Banica, danas Grčka, 4. V. 1903), makedonski političar i revolucionar. Borio se za političku samostalnost Makedonije i protiv njezinog priključenja Bugarskoj. Uz Dame Grueva, jedan je od osnivača Vnatrešne makedonske revolucionerne organizacije (VMRO).
1886.
— Karl Benz prijavio je patent za prvi uspješni automobil na benzinski pogon. Prvi put ga je provozao 3. srpnja iste godine u Mannheimu. Postigao brzinu od 16 km/h, što je tada bilo senzacionalno. To se službeno smatra početkom automobilizma.
Karl Friedrich Benz (Karlsruhe, 25. studenog 1844. – Ladenburg, 4. travnja 1929.), njemački inženjer, tvorničar i pionir automobilske industrije, godine 1878. je konstruirao prvi dvotaktni motor. Konstruirao je četverotaktni benzinski motor i prvi automobil koji je uspio u tehničkom i ekonomskom pogledu. Poduzeće Benz & Cie u Mannheimu preteča je automobilske industrije.
1889.
— Austrougarski princ prestolonasljednik Rudolf, jedini sin Franza Josepha I, nađen je mrtav zajedno s ljubavnicom Marijom Večerom u dvorcu Majerling kraj Beča.
1916.
– Njemački cepelini prvi put bombardiraju Pariz.
1950.
— U dobi od 94 godine, umro je velikan svjetske književnosti Bernard Shaw, najslavniji i najkontroverzniji britanski i irski dramatičar i socijalni filozof. Procvat suvremenog engleskog kazališta usko je povezan uz pojavu ovog borbenog i duhovitog pisca te neobično plodnog dramatičara koji se uhvatio ukoštac s mnogim društvenim i političkim pitanjima. Istaknuo se i kao književni, kazališni i glazbeni kritičar. U početku književne karijere napisao je pet romana, a veliku popularnost stekao je i komedijom “Pigmalion”. 1925. dobio je Nobelovu nagradu.
1952.
— Komunističke vlasti isključile Katolički bogoslovni fakultet iz Sveučilišta u Zagrebu.
1962.
— Yves Saint Laurent predstavio je svoju prvu kolekciju i potresao svijet mode
1993.
— “Živeći s narodom i odgajajući ga u vjeri, tražimo od odgovornih da zaštite hrvatska i katolička prava na svim prostorima gdje smo do sada živjeli”, stoji Deklaraciji katoličkih svećenika iz BiH objavljenoj na današnji dan.
2002.
— Američki predsjednik George Bush izjavio je u američkom Kongresu da počinje rat protiv terorizma i upozorio da “osovina zla”, koju čine Iran, Irak i Sjeverna Koreja, prijeti miru u svijetu.
2005.
— Umro Ephraim Kishon, izraelski humorist, dramatičar, scenarist i filmski redatelj.
dd0129
