Na današnji dan, 2. travnja 2005. godine, umro je papa Ivan Pavao II., građanskog imena Karol Jozef Wojtyla. Osim kao prvi čovjek Katoličke crkve, Ivan Pavao II. ostao je upamćen i jedan je od velikih državnika 20. stoljeća i duhovni aktivist planetarnoga utjecaja.
Njegov dugogodišnji pontifikat karakteriziraju sljedeće značajke: jedan je od najmlađih papa novijega doba; njegov pontifikat je među najduljima; prvi papa ne-Talijan nakon više stoljeća te prvi papa iz jednoga slavenskoga naroda.
Tijekom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini više puta uputio je apel za mir. U bazilici sv. Petra 22. siječnja 1994. godine slavio je misu za mir na Balkanu. Papa je želio posjetiti Bosnu i Hercegovinu 1994. godine, ali mu to nije bilo omogućeno zbog sigurnosnih razloga. Posjetio je BIH 1997. godine i izjavio da nikada više ne bude ratova, mržnje i nesnošljivosti.
Tijekom posjeta Hrvatskoj 1998. godine tražio je miran suživot i toleranciju prema manjinama te oprost poslije ratnih sukoba. Bosnu i Hercegovinu posjetio je još jedanput – 2003. godine. U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država, proputovao 1,2 milijuna kilometara, obišao zemaljsku kuglu oko 30 puta te posjetio oko 850 gradova.
Papa Ivan Pavao ii: prvi put je posjetio Hrvatsku 10. i 11. rujna 1994. godine. U planu je bilo, da posjeti i Sarajevo i Beograd, ali to je otkazano.
Prilikom drugog posjeta od 2. do 4. listopada 1998. godine, posjetio je Zagreb, Mariju Bistricu i Split. Treći posjet dogodio se od 5. do 9. lipnja 2003. godine. To je bilo njegovo 100. putovanje izvan Italije i Vatikana.
Ostali događaji koji su se odigrali na današnji dan, 2. travnja:
747.
– Rođen Karlo Veliki, franački kralj.
1453.
– Sultan Mehmed II. započeo opsadu Carigrada. S oko 100.000 turskih vojnika i plaćenika Mehmed je nakon pustošenja okolice opkolio drevni grad s kopna, a nakon poraza bizantske mornarice i s mora. Caru Konstantinu XI. ponudio je emirat ukoliko se preda što je ovaj odbio poručivši da će se boriti do smrti koja je uz obranu od oko 5.000 konjanika i 15.000 vojnika i zastarjele bojne sprave bila samo stvar vremena. Nakon probijanja legendarnih zidina Turci su navalili u grad, a Konstantin je sa 120 konjanika i 200 pješaka u zadnjem jurišu na neprijatelja junački poginuo pred Zlatnim vratima grada 29. svibnja 1453.
1725.
– U Veneciji je rođen slavni Giacomo Casanova, čiji su memoari jedan od najboljih izvora za europsku povijest 18. stoljeća. Sa seksualnošću prvi je put došao u dodir kad mu je bilo samo 11 godina, sa mlađom sestrom svećenika koji je brinuo o njegovu odgoju. Ona je navodno potakla njegovu zaokupljenost suprotnim spolom, koja će mu obilježiti budućnost. Casanova je uz svog učitelja svećenika napredovao na intelektualnom planu. Sa samo 12 godina upisao se na sveučilište i diplomirao je sa 17 pravne znanosti, premda je prema njima osjećao odbojnost. Prvo pravo seksualno iskustvo doživio je s dvije sestre Savorgnan (jedna je imala 16, a druga 14 godina). Ostatak života bio mu je obilježen vezama s mnogim drugim ženama.
1805.
– Rođen Hans Christian Andersen, danski romanopisac, dramatičar i pjesnik koji je slavu stekao bajkama s motivima iz danskog folklora, antičkog svijeta i indoeuropske predaje. Među njegovim bajkama možda su najpopularnije “Snježna kraljica”, “Ružno pače”, “Mala sirena”, “Djevojčica sa žigicama” i “Postojani kositreni vojnik”. Njegova djela, prevedena na preko 150 jezika i tiskana u milijunima primjeraka diljem svijeta, bila su nadahnuće za stvaranje mnogih kazališnih djela, baletnih predstava, filmova, skulptura i slika. Hans Christian Andersen umro je 4. kolovoza 1875. godine u Kopenhagenu
1840.
– Rođen Émile Zola, francuski romanopisac i osnivač i predstavnik naturalističkog pokreta. Iako je u književnost ušao kao romantičar, Zola se u kasnijim djelima nije zadovoljio metodama realizma te je pod utjecajem naglog razvoja prirodnih znanosti postao prvim teoretičarem naturalizma. Među najznačajnijim romanima iz njegovog opusa nelaze se Trbuh Pariza (Le Ventre de Paris, 1873.), Jazbina (L’Assommoir, 1877.), Nana (1879.), Germinal (1885.) te Čovjek-zvijer (La Bête Humaine, 1890.). Sam Zola bio je sve samo ne mizantrop: naročitu sklonost gajio je prema radničkoj klasi. Godine 1898. istaknuo se u Dreyfussovoj aferi svojim čuvenim proglasom “Optužujem” i navukao na sebe gnjev vlasti; osuđen na zatvor, morao se skloniti u Englesku. Émile Zola umro je 29. rujna 1902. godine u Parizu.
1860.
– U Torinu se sastao prvi talijanski parlament.
1982.
– Invazija argentinskih vojnih snaga na Falklandsko otočje – početak falklandskog rata između Argentine i Velike Britanije.
1992.
– Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović izjavljuje na konferenciji za novinstvo u Sarajevu: “Mislim da se na tlu Bosne i Hercegovine ne radi o ratu. Sukobi će u BiH prestati čim 7. travnja Bosna i Hercegovina bude priznata kao suverena i nezavisna.”
1993.
– Norveški ministar vanjskih poslova Thorvald Stoltenberg (61) prihvatio ponudu glavnog tajnika UN da zamijeni Cyrusa Vancea na mjestu mirovnog posrednika UN za područje bivše Jugoslavije.
dd0402
