Dogodilo se na današnji dan – 2. ožujka
Na današnji dan, 2. ožujka 1873. godine, u Negovcu kraj Vrbovca rođena Marija Jurić Zagorka, hrvatska književnica i prva hrvatska profesionalna novinarka.
Prvi članak objavila je u listu Obzor u listopada 1896. godine. Jedno vrijeme je i uređivala taj list, i to u u vrijeme dok su dvojica njegovih urednika bili u zatvoru, pokazavši pri tome zadivljujuću energiju i snalažljivost.
Surađivala je i u brojnim drugim novinama i časopisima. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.
Tekstove je objavljivala pod različitim, često i muškim pseudonimima (Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica), a najpoznatiji pseudonim ‘Zagorka’ izabrala je zbog ljubavi prema ljudima iz hrvatskog puka s čijim je teškoćama suosjećala.
U književnosti se javlja crticom Pod sljemenom koja je izlazila u Bršljanu 1886. godine. Pravu čitateljsku afirmaciju stječe ciklusom romana Grička vještica koji je izlazio u nastavcima u listu Male Novine od 1912. do 1914.
Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti.
Piše komedije, romane, jednočinke i satire, tim daje značaj razvoju hrvatske dramske književnosti. Njezino scensko djelo je komedija Jalnuševčani (1917.) koja svoje tematsko izvorište crpi jednako iz hrvatske književne tradicije, kao i iz hrvatske zbilje ondašnjeg vremena. Nije lako odgovoriti na pitanje koliko je Zagorka napisala romana. Međutim, smatra se da je napisala oko trideset i pet, od kojih neki nisu dovršeni.
Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Gjalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu.
Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u knjizi Rukoljub: pisma slavnim ženama (1995.) kaže: “Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za vas; a mi smo tek danas svjesni koliko nam je potrebno ono što ste nam vi mogli dati.”
Marija Jurić Zagorka umrla je 29. studenog 1957. godine. Pokopana je na Mirogoju u arkadama zaslužnih građana, 4. prosinca 1957. godine.
—
U nastavku podsjećamo na još neke događaje koji su se odigrali na današnji dan:
1824.
– Rođen Bedřich Smetana, češki skladatelj i dirigent.
1836.
– Teksas proglašava neovisnost od Meksika.
1907.
– Umro je ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, koji se otkrićem periodičnog sustava kemijskih elemenata (1869) uvrstio među najistaknutije znanstvenike svoga vremena.
1912.
– U Šibeniku je rođen Vinko Nikolić, hrvatski emigrantski pisac i novinar. Umro je 12. srpnja 1997.
1919.
– U Moskvi je održan osnivački kongres Komunističke internacionale (Kominterna) kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja.
1921.
– U Francuskoj je umro bivši crnogorski kralj Nikola I. Za njegove vladavine od 1860. Crna Gora je vodila oslobodilačke ratove protiv Turske te stekla međunarodno priznanje i znatno proširenje teritorija. U studenom 1918. zbačen je s vlasti, a Crna Gora je “prisajedinjena” Kraljevini Srbiji. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneseni su u Crnu Goru u listopadu 1989. i pokopani na Cetinju.
– Proglašena Labinska republika, pobuna istarskih rudara protiv nadolazeće talijanske fašističke politike.
1931.
– Rođen Mihail Gorbačov, političar, posljednji predsjednik SSSR-a
1949.
– Američki satnik James Gallagher spustio se u bazu u Fort Worth u Teksasu, okončavši prvi let oko Zemlje bez spuštanja
1956.
– Maroko proglasio nezavisnost od Francuske.
1969.
– Iz Toulousea poletio prvi Concorde, nadzvučni putnički avion.
1988.
– Slobodan Milošević, obraćajući se okupljenim Srbima sa Kosova ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, najavio je uhićenje albanskih lidera na Kosovu.
1991.
– Nakon što su pobunjeni Srbi zauzeli policijsku postaju u Pakracu, Hrvatske policijske snage iz Bjelovara, “Omege” su u 06.00 sati intervenirale i pri tome su oslobodili zgradu Policijske postaje u Pakracu. Zarobili su 31 pobunjenika, a dio ih je i pobjegao u obližnja brda, prema svojim uporištima Bučju i Šeovcima.
1992.
– Srbi blokiraju gradske prometnice u Sarajevu, dok se po cijeloj BiH JNA strateški raspoređuje i dijeli oružje Srbima. Scenarij isproban u Hrvatskoj se je usavršio.
dd0302
