Može li Hrvatska preživjeti bez uvoza hrane? Evo kojih namirnica bi moglo najprije ponestati

Može li Hrvatska preživjeti bez uvoza hrane? Evo kojih namirnica bi moglo najprije ponestati
Foto: Canva

Dok građani Hrvatske pojačavaju zalihe hrane i stoje u redovima u trgovinama, a Vlada donosi odluke o ograničavanju cijena hrane, higijenskih potrepština i zaštitne opreme, sve se češće u Hrvatskoj povlači pitanje samodostatnosti proizvodnje, posebice kad su hrana i lijekovi u pitanju.

Nametale su tu temu često udruge poljoprivrednika, ističući da u Hrvatskoj domaća proizvodnja pada iz godine u godinu, te da je kod sve manje robe proizvodnja dostatna za domaće tržište.

Novi list je sliejdom toga kroz statističke podatke “provukao” tridesetak proizvoda čije je cijene Vlada ograničila, a podatke su izvukli iz lani objavljenog godišnjeg izvješća o stanju poljoprivrede za 2018. godinu što ga je objavilo Ministarstvo poljoprivrede.

Pokazalo se da Hrvatska ima i više nego dovoljnu proizvodnju žitarica, odnosno u tom je segmentu proizvodnja na 117,8 posto hrvatskih potreba, ali je samodostatnost proizvodnje povrća u 2017. godini iznosila svega 61,9 posto svih potreba domaćeg tržišta i niti jedna vrsta povrća nije dostatna za podmirenje ukupnih potreba domaćeg tržišta.

Tako, primjerice, domaća proizvodnja krumpira pokriva do 70 posto potreba, kupusa gotovo 86 posto, luka i češnjaka niti 43 posto. Samodostatnost u proizvodnji voća iznosila je svega 40,2 posto svih potreba domaćeg tržišta, a jedino je proizvodnja trešanja i višanja s 233,8 posto dostatna.

Samodostatnost mahunarki iznosila je 54,7 posto i niža je u odnosu na prethodne godine. Kad je meso u pitanju, samodostatnost je 67,74 posto, a mliječnih proizvoda 72,4 posto.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) smo pokušali provjeriti što je sa samodostatnosti u proizvodnji higijenskih potrepština i lijekova, zaštitne opreme, te plahti i jastučnica za potreba bolnica.

“Prema posljednjim informacijama kojima raspolažemo, ima dovoljno lijekova, sanitetskih proizvoda, zaštitnih navlaka za cipele, zaštitnih kombinezona i druge zaštitne i medicinske odjeće, deterdženta za rublje i deterdženta za suđe. Sredstva za dezinfekciju vode, prostora i ruku imat ćemo ako proizvođači dobiju etilni alkohol neophodan za proizvodnju. Za plahte, jastučnice, kute i medicinsku obuću imaju zalihe”, odgovorili su iz HGK-a.

Komentari