Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u Novom danu televizije N1 odgovarao je na pitanja gledatelja i čitatelja.
“44 liječnika i 10 stomatologa su zaraženi u ovom trenutku, i 30-ak medicinskih sestara te skoro tisuću njih koji su u izolaciji. Ne možemo reći da nam zdravstveni sustav nije okrznut, okrznut je, ali sve se radi na tome da se to zaustavi”, rekao je Capak.
Najavio je pojačana i češća testiranja zdravstvenog osoblja koje radi na odjelima s rizičnom populacijom. “Svi koji se vrate na posao se testiraju, da se ne dogodi da je netko bio kliconoša bez simptoma”.
Šire tesitranje nema smisla, kaže Capak.
Funkcioniranje Imunološkog zavoda pomoglo bi u ovoj krizi, smatra Capak.
“Da imamo Imunološki zavod imali bismo puno manje problema. Općenito, a i sada. Oni, nažalost, dugo već ne funkcioniraju kako treba. Rade neke poslove u vanjskim pogonima. Mi smatramo da uvijek postoji nada, radi se na tome da se Imunološki pokrene, pa makar i u onim segmentima koje nisu cjepiva, to je najteže pokrenut. Mi smo se dogovorili da nam rade podloge, uz malo problema jer godinama to nisu radili, oni su to pokrenuli. Pomažu nam”, rekao je.
“Za cjepivo je potrebno vrijeme. Mi se moramo boriti oružjem koje sad imamo, to su izolacija, karantena…”, kazao je ravnatelj HZJZ-a za N1.
Kaže i kako postoje osobe koje su nemaju nikakve simptome, a širitelji su zaraze.
“Ako nemaju simptome, onda se virus teže širi. Teško je na temelju simptoma postaviti dijagnozu. Prava gripa počinje bez respiratornih simptoma, oni se jave kasnije. Ovdje je obrnuto, prvo se jave respiratorni simptomi, a ovi kasnije”, rekao je Capak.
Bi li javnost mogla dobiti informacije o tome kako su ljudi koji su u samoizolaciji? Kakvo im je zdravstveno stanje? Ima li među njima kroničnih bolesnika?
To su ljudi različitih profila. Mogu biti različite dobi, zanimanja, to su u pravilu zdrave osobe koje zbog kontakta moraju ostati u izolaciji.
Kolika je prosječna dob ozdravljelih od Covid 19 u RH? Naime, spominje se samo starosna dob oboljelih i umrlih.
Oko 50 godina je prosječna dob i ozdravljenih.
Odlaze li doktori i sestre koji su oboljeli od koronavirusa i završili samoizolaciju i dalje na “prvi” front među bolesnike, jer su tada ipak ostvarili neki imunitet, te samim time puno je manja vjerojatnost da dva puta obole od COVID 19?
Oni će se svi vratiti na svoja radna mjesta nakon što se ustanove da više nisu pozitivni.
Pojedini znanstvenici najavljuju povratak epidemije najesen (nakon očekivanog smirivanja tijekom ljeta). Koliko je to realno? Kakvi su virusi kad se vrate?
Koronavirus, gripa, sezonski su virusi, šire se kad više boravimo u zatvorenom prostoru. Hoće li se ova bolest vratiti najesen to nitko ne zna u ovom trenutku, ili će nestati kao SARS, ili će mutirati i promijeniti se, ili ćemo imati cjepivo… Te scenarije se ne može sad predvidjeti. Ako će se ponašati kao sad, moguće je, ako bude nedovoljno ljudi imuno, da se iduće zime opet vrati.
Što je to kolektivni imunitet? Kako funkcionira?
To je kada imamo malo osoba koje su osjetljive na bolest. Osobe koje imaju imunitet mogu okružiti osjetljivu osobu da ne može doći u kontakt s nositeljem virusa.
Spadaju li u rizičnu skupinu osobe koje nemaju štitnjaču?
Moderna medicina omogućava da takvi ljudi dobivaju hormone i ne vidim razlog da su oni rizična skupina.
Treba li postrožiti mjere u Hrvatskoj? Hoće li i nama zabraniti šetati pse?
Neće. To smo rekli bezbroj puta – izlazak van za one koji nisu u samoizolaciji je dopušten, nije dopušteno druženje i socijalni kontakt.
Bi li koristilo pred dućane, pa i tržnice, postaviti tepihe natopljene dezinfekcijskim sredstvom, kako se virus ne bi širio cipelama? Prati namirnice?
Dezinficijensi su moćno oružje. Antiseptici i dezinficijensi su nam pomogli suzbiti mnoge bolesti. Međutim, špricanje svega i svačega dovodi do situacije da uništavamo korisne bakterije i uništavamo okoliš. Potencijalno stvaramo superbakterije otporne na dezinficijense. Zato oprezno sa njima. Građanima preporučam da kad donesu namirnice, te namirnice je vjerojatno slagao netko sa rukavicama. Ako nije, to bi trebalo oprati. Tako će se teško prenijeti. Vi što donesete iz dućana, ono što se termički obrađuje, vi nećete tako prenijeti bolest, virus se razgrađuje na 70 stupnjeva. Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima je nemoguće iza svakog korisnika npr. kolica. Puno je bolja mjera prati ruke.
