Piše: Ivica Buljan
Samo pedesetak kilometara udaljen od Zagreba grad Karlovac je od svog postanka kao vojne utvrde bio važno strateško i prometno središte Hrvatske.
Tijekom 20. stoljeća bio je i jak industrijski centar, ali rat devedesetih unazadio je taj grad pa mu počesto i blizina glavnog grada Hrvatske nije puno značila, štoviše u nemogućnosti da se nađe posao u samom Karlovcu građani tog grada su trbuhom za kruhom odlazili u nedaleku metropolu.
Danas je Karlovac tranzitno mjesto prema moru i najpoznatiji po onome što mu je sama priroda podarila: grad na četiri rijeke. Smješten u središnjoj Hrvatskoj na dodiru nizinske i gorske Hrvatske te Pokupja i Korduna, Karlovac je uokviren rijekama Kupom, Koranom, Dobrom i Mrežnicom.
S obzirom na to da se nalazi u najužem dijelu Hrvatske, svega 50-ak kilometara udaljen od Slovenije i Bosne i Hercegovine, Karlovac ima važno prometno i gospodarsko značenje.
Ovih vrelih srpanjskih dana brojnim događanjima obilježena je i 442. Godišnjica osnutka grada, koji je jedan od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom.
To je ujedno početak gradnje karlovačke krajiške vojne utvrde zbog protuturske obrane. Prvu gradsku upravu Karlovac je dobio 1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je Povelju slobodnog kraljevskog grada.
Od svog osnutka do danas Karlovac se uvijek razvijao usmjeren cestama što povezuju Europu s jadranskim lukama. Tomu svjedoče i povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana koje su omogućile Karlovcu u prošlosti, ali i danas da postane važno trgovačko odnosno prometno središte. Pored blizine Zagreba od glavne hrvatske luke Rijeke udaljen je 90-ak kilometara.
Vrlo povoljan geoprometni položaj o gradu Karlovcu govore i udaljenosti do glavnih gradova šire regije. Ljubljanu i Karlovac povezuje 104 km zračne udaljenosti, do Sarajeva udaljenost iznosi 386 km, a od Budimpešte oko 400 km. Vrlo blizu nalazi se i glavni grad Austrije, Beč na udaljenosti od samo 410 km.
Kako navode njegovi kroničari, Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine.
Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal.
Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja, navodi se na službenim stranicama grada.
I Karlovac se nalazi na onoj podugačkoj listi gradova i naselja gdje broj stanovnika nažalost opada. Od 1991. kada je Karlovac brojio 59.999 stanovnika, 2001. po popisu je bilo 49.082, a 2011. ta brojka je pala na 46.833 stanovnika.
U gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji godinama na vlasti je HDZ pa je time ta stranka i najodgovornija za razvoj, uspjehe i neuspjehe razvoja tog područja Hrvatske. Nažalost iz ureda gradonačelnika Damira Mandića, ni nakon brojnih poziva i mailova nisu nam odgovorili na naše upite o politici, gospodarskim i drugim pitanjima koje su važna za razvoj grada.
Premda su nam se u nekoliko navrata iz ureda gradonačelnika javili i obećali da će nam odgovoriti na upite na kraju smo od gospođe koja je, kako nam je kazala na zamjeni, saznali da su gradonačelnik i društvo otišli na godišnji, a da nam ona ne može pomoći.
Za nas ni pisma ni razglednice, pa nam je zbog toga jasnija i ogorčenost Mandićeva protukandidata na prošlim izborima Davora Petračića koji nam je kazao kako mu se gadi gledati krive i loše poteze političkih čelnika Grada Karlovca kad se zna da postoje puno bolja rješenja i bolji rezultat kada je u pitanju energija, otpad, gospodarstvo, standard, grijanje…
Mi bismo dodali i odgovoran odnos prema medijima i javnosti, jer uskratom odgovora krše i Zakon o pravu na pristup informacijama.
“Razočaran sam politikom i činjenicom da na ništa konkretno ne mogu imati pozitivnog utjecaja tjera me iz politike što je i jedna vrsta protesta prema sadašnjoj politici, ali i prema velikom broju građana koji se nije udostojio izaći na izbore kako bismo znali pravu volju građana. Ovako ispada da je selo pobijedilo grad gdje sam ja dobitnik u gradu a HDZ na selu, a rezultat je takav da HDZ vlada i selom i gradom”, ističe Petračić.
“Ali to malo tko vidi čak i među političkom opozicijom kojoj je, čini mi se jedino stalo do pozicioniranja i sitnih koračića prema osvajanju ponekog mandata u nekim narednim izborima, a ja za to više nemam vremena jer sam star 56 godina i gubim vjeru da se išta može za mog života dobrog napraviti”, rezolutan je Petračić.
No dodaje kako Karlovac ima ogromne potencijale kada je u pitanju gospodarstvo. Tu su: iskorištenje hidroenergetskog i geotermalnog potencijala koji je nedvojben, ukidanjem prireza kako bi se postigao efekt “Svete Nedjelje” za dolazak gospodarstvenika u poreznu oazu.
Za kulturni razvoj bitna je i blizina Zagreba, ali samo ako imate sposobnog ravnatelja kao što je bio Šestan, dakle kultura je stvar organizacije. Što se tiče sporta gad Karlovac mogao bi biti mjesto za pripreme reprezentacija ali si je uništio tu perspektivu nekim krivim potezima.
Petračić navodi kao je jedna od glavnih problema HDZ-ovo predugačko vladanje, njihova nekompetencija, klijentelizam i “korumpizam” najveća je prepreka perspektivama grada Karlovca.
Kad je u pitanju demografska slika Petračić je slikovit: dnevno 1 umre, 1 se rodi i 1 ode…. dakle nije sjajno, navodi Petračić i ironično dodaje kako u Karlovcu nema problema problema sa zapošljivošću, ako ste član HDZ-a, a ostalima je to skoro nepremostiva prepreka i zato odlaze te navodi kako u odnosima između političkih stranaka svako i dalje gleda svoje uske interese.
Mediji u Karlovcu su kao i u drugim manjim sredinama izloženi razno raznim pritiscima od financijskih do uskraćivanja informacija što smo eto i sami doživjeli.
“Tako vam to godinama rade garniture na vlasti. Susretljivi su samo onda kada je to njima u interesu. Ako nije, jednostavno vas ignoriraju, ponašaju se bahato i neodgovorno prema javnosti uskraćujući informacije koje prema Zakonu o pravu na pristup informacijama moraju dostaviti medijima. No to ih previše ne uzbuđuje, jer oni su dobili na izborima i ponašaju se kao da mogu raditi što hoće. Nažalost ljudi za njih i nadalje glasaju i mediji i novinari su te nemoćni ma koliko se trsili. Pojedini novinari budu uporni, ali ta upornost ponekad je sizifovski posao i koristi nema. Bar je to tako na našoj lokalnoj razini”, govori nam rezignirano kolega iz Karlovca, koji nas je zamolio za anonimnost, jer on vrlo često mora kontaktirati grad, a boji se da, kao i nama, i njemu ne uskrate informacije.
Jedna od kulturnih institucija koja je svojim radom u posljednjim godinama obilježava ne samo karlovačku nego i hrvatsku kulturnu scenu je gradsko kazalište Zorin dom.
Prve zabilježene predstave u Karlovcu održane su još u 17. stoljeću. Sve kreće od uprizorenja misionarske postaje zagrebačkih Isusovaca, zatim slijede gostovanja njemačke putujuće družine, pojavljuju se neka stremljenja, vođena Andrijom Ludovikom Adamićem, za izgradnju kazališne zgrade, koja nisu rezultirala izvršenim projektom, a od 1860. godine počinje i amaterska glumačka djelatnost u samom Karlovcu.
Kazališne su se predstave u početku održavale u improviziranim dvoranama (gostionice, kavane, svratišta, kućne pozornice), a 1892. godine Karlovac dobiva dobro opremljenu i prikladnu dvoranu – Zorin dom. Tada Karlovac postaje grad s najjačim i umjetnički vrlo izraženim amaterskim, ali i poluprofesionalnim kazalištem.
Od 1945. godine počinje postupna profesionalizacija ansambla i od 1948. godine kazalište djeluje kao profesionalno – Karlovačko kazalište ili Narodno gradsko kazalište Karlovac. Kazalište je bilo djelomice i putujuće te je pokrivalo područja Gorskog kotara, Banije, Korduna i Like.
“Danas Gradsko kazalište Zorin dom svoju djelatnost organizira kroz vlastite produkcije, gostovanja kazališnih predstava, koncerata, likovnih manifestacija i ostalih kulturno-umjetničkih djelatnosti u cilju zadovoljavanja kulturnih potreba stanovnika grada Karlovca i Karlovačke županije”, kaže aktualna ravnateljica Irena Božičević.
Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac zasigurno je jedna od obrazovnih institucija, koja svojim radom daje puni doprinos kvalitetnom odgojno-obrazovnom procesu te je ustanova u sadašnjosti, otvorena za nadolazeće promjene u budućnosti.
Kako navodi ravnatelj škole Volodymyr Kubinskyy od početka svog djelovanja Centar je odgojio i obrazovao cijelu plejadu učenika s teškoćama u razvoju i pripremio ih za samostalan život u društvu.
“Geslo ‘Škola za život’ kod nas je ukorijenjeno više od jednog desetljeća jer smo odavno shvatili da uspjeh odgoja i obrazovanja u sebi nosi klicu kvalitetnog života naših učenika u nadolazećim vremenima. Intencija učiteljskog i nastavničkog kolektiva sastoji se u tome da se svakom učeniku pristupi na individualan način, da se svakom učeniku prilagodi program odgoja i obrazovanja kako bi se postigao što bolji učinak samostalnog života u društvu i obitelji. Prepoznavajući znakove sadašnjeg vremena svjesni smo nadolazećih promjena u kojima će stručni djelatnici našega Centra odigrati ključnu ulogu u transformaciji oblika odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama. U brizi za dobro svakoga od njih želimo da svaki korak unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa bude napravljen u korist učenika s teškoćama. Neka posebne ustanove i nadalje budu nositelji pojačane brige za učenike s teškoćama, a istovremeno i Centri podrške redovnim školama. Otvorenost Centra, spremnost stručnih djelatnika za prilagodbu i odgovore na suvremene oblike integracije i inkluzije, jamči da smo sposobni odgovoriti izazovu vremena, poštujući prvenstveno interes i dignitet učenika s teškoćama, a perspektivu Centra ispuniti ponosom pred stručnom i društvenom javnošću”, ističe Kubinskyy.
On dodaje kako svima koji su doprinijeli osnutku, djelovanju, razvoju i uspjesima Centra sa zahvalnošću poručuju kako u suradnji s Centrom s ponosom dokučuju manifest svoje vlastite i općeljudske dobrote.
Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
