U ponedjeljak 23. siječnja navršilo se 160 godina od rođenja hrvatskog meteorologa, seizmologa i geofizičara Andrije Mohorovičića te je tim povodom predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić dao izjavu za javnost.
“Andrija Mohorovičić jedna je od najvećih osoba hrvatske i svjetske znanosti čiji život i djelo nam i danas mogu biti poticajni. Njegovo otkriće zakonitosti širenja potresnih valova, kao i plohe diskontinuiteta u Zemljinoj kori najveće je znanstveno dostignuće u potpunosti ostvareno u Hrvatskoj. Dok je većina velikih hrvatskih znanstvenika i istraživača, poput Fausta Vrančića, Ruđera Boškovića, Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga karijeru ostvarivala izvan domovine, Mohorovičić je djelovao isključivo u Hrvatskoj te time služi kao primjer današnjim generacijama znanstvenika i istraživača”, izjavio je akademik Kusić.
Andrija Mohorovičić rođen je u Voloskom kraj Opatije. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936.
Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta u Pragu upisao je 1875. Nakon studija predavao je u gimnaziji u Zagrebu (1879-1880), zatim u realci u Osijeku, te od 1882. u Nautičkoj školi u Bakru. U Zagrebu 1. siječnja 1892. postaje upraviteljem tadašnjega Meteorološkog opservatorija na Griču. Za doktora filozofije promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu 1893. Ubrzo se habilitira za privatnog docenta, a 1910. godine postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom. Od 1893. do 1918. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je kolegije s područja geofizike i astronomije. Već je 1893. godine dopisni, a od 1898. redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1918. do 1922. bio je tajnik njezina Matematičko-prirodoslovna razreda.
Njemu u čast 1996. godine asteroid rednog broja 8422 dobio je naziv – 8422 Mohorovicic.
Također, ime Andrije Mohorovičića nosi ploha smještena između Zemljine kore i gornjeg plašta (Moho sloj), što je najveći dio planeta Zemlje nazvan po nekoj osobi. Mohorovičićevo ime nosi i jedan krater na Mjesecu.
Za početak znanstvenog rada Andrije Mohorovičića odlučujući je bio rad u Nautičkoj školi u Bakru. Tu prvi put dolazi u neposredan dodir s meteorologijom, koju je predavao učenicima Nautičke škole, a što ga je toliko zaokupilo da je 1887. u Bakru osnovao meteorološku postaju. Za određivanje gibanja oblaka konstruirao je 1889. godine nefoskop.
Dolaskom na mjesto upravitelja Meteorološkog opservatorija u Zagrebu (1892.) usmjeruje svoj rad na tri područja. U prvom znanstveno objašnjava pojedine meteorološke pojave. Uz to mu je 1901. godine povjereno vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije, koju kadrovski i instrumentalno podiže na europsku razinu. I napokon, aktivnosti opservatorija postupno proširuje i na ostala područja geofizike.
Pokazao je zanimanje za osobito upadljive meteorološke pojave kao što su bili tornado kraj Novske 1892. god. i “vijor” kod Čazme 1898. godine. Proučavao je klimu grada Zagreba, a u svom posljednjem radu s područja meteorologije (1901) razmatra smanjivanje temperature atmosfere s porastom visine.
Početkom travnja 1893. Mohorovičić je uredio mrežu postaja za praćenje nevremena s grmljavinom, a 1899. godine osnovao u kotaru Jaska postaje za obranu od tuče. Početkom 1899. izradio je projekt za istraživanje i iskorištavanje bure u području našeg krša.
Početkom 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes okreće se isključivo problemima seizmologije. Analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909. godine Mohorovičić je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju.
Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet. Ubrzo nakon Andrije Mohorovičića i drugi znanstvenici potvrđuju postojanje tog sloja.
Njegove misli i ideje bile su vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije vjetra, modeli Zemlje, potresi s dubokim žarištem, obrana od tuče itd.).
Andrija Mohorovičić bio je istaknuti član HAZU 38 godina, od 1898. do smrti 1936., a od 1918. do 1922. bio je tajnik Matematičko-prirodoslovnog razreda. Stoga Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti podržava inicijativu da se u Zagrebu podigne spomenik Andriji Mohorovičiću.
