EVO ŠTO KAŽU STRUČNJACI: DHMZ objavio detaljnu analizu oluje koja je izazvala poplavu u Zagrebu

VIDEO: Nevrijeme u Zagrebu, gradskim ulicama teku prave rijeke, tramvajski promet obustavljen
Foto: ZG express

Državni hidrometeorolški zavod na svojoj je web stranici objavio detaljnu analizu nevremena koje je nedavno pogodilo Zagreb i širom grada izazvalo poplave.

Objavu prenosimo u cijelosti:

Urbana poplava u gradu Zagrebu tijekom noći s 24. na 25. srpnja 2020.

U petak 24. srpnja dijelove Hrvatske zahvaćaju jaka grmljavinska nevremena od kojih svakako treba izdvojiti nevrijeme u Zagrebu potkraj dana. U svega par sati, glavninom od 21:30 do ponoći, na području grada palo je između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru (l/m2). U 24 sata, u razdoblju od 14:00 u petak (24. 7. 2020.) do 14:00 u subotu (25. 7. 2020.) na postaji Zagreb-Grič palo je 89 l/m2, na Sljemenu 70 l/m2, u Maksimiru 65 l/m2 i na zagrebačkoj zračnoj luci Pleso 54 l/m2. Velika količina kiše, lokalno u 24 h i više od prosječne mjesečne za srpanj, u kratko vrijeme prouzročila je materijalnu štetu, a nažalost izgubljen je i jedan ljudski život.

Slika 1. Upozorenja izdana u petak 24. 7. 2020. putem Meteoalarm platforme i na službenim stranicama DHMZ-a | Foto: DHMZ

Mnogi modeli za numeričku prognozu vremena koji se koriste u DHMZ-u već su dan ranije, u četvrtak 23. 7., vrlo dobro prognozirali mogućnost pojave jakih nevremena, osobito obilne kiše i bujičnih poplava. Stoga je već u četvrtak za pojedine regije izdano narančasto upozorenje na opasne vremenske pojave, a uz daljnje praćenje razvoja sinoptičke situacije u petak ujutro upozorenja su podignuta na najvišu – crvenu razinu (slika 1.).

Sinoptička analiza

Prizemno se nad ovim dijelom Europe pa tako i Hrvatske nalazilo polje malo sniženog tlaka zraka koje se u toku dana produbljuje, no ipak značajniji utjecaj na vrijeme imali su ponajprije procesi u srednjoj i višoj troposferi koji su potaknuli procese u nižoj atmosferi. Naime, sa zapada se u petak približavala dolina s hladnim zrakom po visini (slika 2.) u sklopu koje se krajem dana zatvara i visinska ciklona i ona tijekom subote nastavlja svoj put preko Hrvatske dalje na istok.

Slika 2. Analiza apsolutne topografije (AT) i temperature na 500 hPa, 25. 7. 2020. u 2:00 | Foto: DHMZ

S jugozapada pritom već od petka ujutro stiže veća količina vlažnog i nestabilnog zraka. Svi uvjeti za razvoj olujnih nevremena bili su prisutni, od nestabilne atmosfere i velike vlage u prizemnom sloju do mehanizma podizanja te vlage, što posljedično uzrokuje i velike vrijednosti konvektivne raspoložive potencijalne energije (CAPE). Mehanizam podizanja koji je pojačao vertikalno dizanje zraka, a time i omogućio konzumiranje raspoložive energije, bio je višestruki. Orografija je svakako pomogla, a ključnu je ulogu imala visinska dolina. No, i prizemni procesi potaknuti dnevnim zagrijavanjem kao i konvergencija vjetra odlučili su lokacije na kojima će se oluje formirati, a to je vrlo teško precizno prognozirati. Treba spomenuti i smicanje vjetra u dubljem sloju atmosfere, odnosno promjenu u smjeru i brzini vjetra po visini (DLS od engl. Deep Layer Shear). Vrijednosti između 10 m/s i 20 m/s u prvih 6 km atmosfere uvelike pomažu nastanku organizirane konvekcije koja je puno opasnija od izoliranih ćelija jer zahvaća veća područja i duže traje.

Oluje su se stvarale već sredinom dana i poslijepodne na Jadranu (slika 3.) (npr. bujična poplava u Senju), u gorju te u okolnim zemljama, posebice u BiH (slika 4.).

Slika 3. Oluje vidljive na EUMETSAT-ovoj satelistkoj slici visoke rezolucije (RGB HRV clouds) 24. 7. 2020. u 15 h | Foto: DHMZ
Slika 4. Izražene oluje vidljive na EUMETSAT-ovoj satelitskoj slici visoke rezolucije nad dijelom Jadrana i BiH te zapadne Slavonije, 24. 7. 2020. u 18 h | Foto: DHMZ

Nakon što se veći sustav koji je zahvatio BiH i sjeverozapad Hrvatske premještao dalje na sjeveroistok, u njegovom zaleđu stvarala se nova ćelija (slika 5.) jugozapadno od Zagreba. Uslijed usporavanja premještanja doline kao posljedica zatvaranja visinske ciklone sustav se zadržavao nad Zagrebom uzrokujući obilnu oborinu te pojavu munja (slika 6.), a mjestimice je bilo i vrlo jakih udara vjetra.

Slika 5. Radarske snimke 24. 7. 2020. u 21:00 i 21:45. | Foto: DHMZ
Slika 6. Satelitska slika i zabilježena pojava munja 24. 7. u 22:15 nad Hrvatskom i okolicom | Foto: DHMZ

Klimatološka analiza i rekordan intenzitet oborine

Prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koje slijedi DHMZ količina oborine koja padne iza termina motrenja (u 7:00 prema zimskom računanju vremena tj. u 8:00 prema ljetnom računanju vremena) pripisuje se sljedećem danu. Stoga je količina oborine [1] koja je pala tijekom noći s 24. na 25. 7. 2020. sadržana u količini oborine izmjerenoj na našim postajama u 25. 7. 2020. u 8:00. Tako je na postaji Zagreb-Grič 25. 7. 2020. u 8:00 izmjereno 80,5 mm[2] (Tablica 1.), a na postaji Zagreb-Maksimir 57,8 mm. Ovakve količine oborine na lokaciji Zagreb-Grič mogu se očekivati rijetko – prosječno jednom u 41 godinu dok na lokaciji Zagreb-Maksimir izmjerena količina oborine (57,8 mm) može se očekivati češće – prosječno jednom u 5 godina.

Važno je napomenuti da, iako se radi o velikim količinama oborine, ipak nije premašena vrijednost maksimalne dnevne količine oborine za srpanj koja iznosi 95, 8 mm za postaju Zagreb-Grič (izmjerena je 4. 7. 1989.) odnosno 83,7 mm za postaju Zagreb-Maksimir (također izmjerena 4. 7. 1989.) niti je blizu vrijednosti najveće ikad izmjerene dnevne količine oborine na tim postajama izmjerene 1926. (Tablica 1.), a koje iznose 118,8 mm za postaju Zagreb-Grič te 139,0 mm za postaju Zagreb-Maksimir.

Ono što se pokazalo izuzetnim u ovoj oborinskoj epizodi tijekom noći s 24. na 25. 7. 2020. je njezin intenzitet. Glavnina izmjerene količine oborine pala je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To je posebno slučaj za lokaciju Zagreb-Grič gdje je između 20:00 i 21:00 palo čak 58,9 mm kiše! To je rekordan intenzitet oborine (Tablica 1.) kojim je premašen dosadašnji maksimum jednosatne oborine od 52,0 mm iz 1976. godine u raspoloživom razdoblju ombrografskih[3] zapisa na toj lokaciji od 1910. godine. Toliki satni intenzitet kiše iznimno je rijedak događaj te se na toj lokaciji može očekivati jednom u više od 100 godina! U idućih sat vremena palo je još 18,1 mm oborine čime je dvosatni intenzitet kiše od 77,0 mm/2 h toliko rijedak događaj da se može očekivati prosječno jednom u više od 400 godina!

Količina jednosatne kratkotrajne oborine izmjerene na postaji Zagreb-Maksimir nije toliko izuzetan događaj (Tablica 1.). Izmjereni intenzitet kiše od 29,0 mm/1 h može se na toj lokaciji očekivati jednom u 4 godine. Međutim, količina oborine koje je pala u dva sata, 51,5 mm/2 h, očekuje se znatno rjeđe, prosječno jednom u 76 godina. Valja napomenuti da je ova preliminarna statistička analiza provedena prema satnim podacima ombrografa te bi izuzetnost događaja mogla biti i veća kada se napravi analiza minutnih zapisa.

Tablica 1. Klimatološka analiza dnevne, satne i dvosatne količine oborine u Zagrebu 25. srpnja 2020. u odnosu na višegodišnje maksimalne količine oborine na postajama Zagreb – Grič i Zagreb – Maksimir

Naziv postaje i razdoblje mjerenja Količina oborine izmjerena
25. 7. 2020.( i očekivano povratno razdoblje)
Apsolutni maksimum dnevne
količine oborine (i godina mjerenja)
Dnevne maksimalne količine oborine po kišomjeru
Zagreb-Grič (1861. – 2018.) 80,5 mm (41 godina) 118,8 (1926.)
Zagreb-Maksimir (1926. – 2017.) 57,8 mm (5 godina) 139,0 (1926.)
1-satne maksimalne količine oborine po ombrografu
Zagreb- Grič (1910. – 2018.) 58,9 mm (134 godine) 52,0 (1976.)
Zagreb-Maksimir (1951. – 2017.) 29,0 mm (4 godine) 50,0 (1989.)
2-satne maksimalne količine oborine po ombrografu
Zagreb-Grič (1910. – 2017.) 77,0 mm (422 godine) 69,3 (1936.)
Zagreb-Maksimir (1951. – 2017.) 51,5 mm (76 godina) 53,8 (1989.)

 


[1] Količina oborine mjeri se kišomjerom postavljenim na visinu 1 m iznad tla (u krajevima s visokim snijegom na visinu 2 m iznad tla). Više o kišomjeru pročitajte ovdje.

[2] Mjera količine oborine je visina sloja oborine na vodoravnom tlu kada od nje ništa ne bi oteklo, upilo se u tlo ili isparilo. Visina sloja oborine mjeri se milimetrima i desetinkama milimetra. Jedan milimetar oborine znači da je pala 1 litra oborine na 1 metar četvorni (l/m2). Više o mjerenju količine oborine pročitajte ovdje.

[3] Padanje oborine (početak, završetak, promjene jakosti i količine) bilježi se ombrografom. Više o ombrografu pročitajte ovdje.

Komentari