Piše: Ivica Buljan
Malo smo stariji od Amerike, ali se dobro držimo, govori nam Marko Đukić stanovnika Bjelovar aludirajući na činjenicu da se radi o jednom od mlađih gradova u Hrvatskoj, koji je nastao 1756. godine, odlukom carice Marije Terezije.
“Doduše ovim novim uredbama od 1990. godine malo veća sela su postajali gradovi, ali Bjelovar je grad od svog nastanka. Majka nam je Marija Terezija pa tako imamo i čvrst temelj. Bilo bi i bolje da nema ovih marifetluka koji nas more ne samo u Bjelovaru nego u cijeloj državi. Sve je to zatrovano i teško izlječivo”, kaže Marko, koji kaže da Bjelovar ne bi mijenjao ni za jedan drugi grad na svijetu.
“Sve je tu ako želiš dobar i miran život. I Zagreb je blizu i more, a nije daleko ni Europa. Mi smo nekako u središtu i prometno samo vrlo dobro povezani, što puno znači”, kaže Marko.
Planski građen grad
Grad je planski građen kao poligon i upravno sjedište Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije. Ima pravilnu kvadratnu strukturu ulica u središtu grada. U gradu postoji višestoljetna tradicija proizvodnje mlijeka i sireva pa se Bjelovar ponekad naziva i “gradom sira”. Zahvaljujući pionirskom djelovanju Zagonetačkog društva “Čvor” Bjelovar je izrastao u hrvatsku prijestolnicu zagonetaštva, zadobivši naziv enigmopolisa.
Bjelovar je gospodarsko središte Bjelovarsko-bilogorske županije, a nekada Varaždinskoga generalata Vojne krajine i Bjelovarsko-križevačke županije. Uvjeti za poljoprivredu, stočarstvo i šumarstvo vrlo su povoljni pa je grad s okolicom, u tim gospodarskim granama među najrazvijenijima u Hrvatskoj. Tradicija sajmovanja potječe iz 14. stoljeća, a u 19. i 20. stoljeću, bjelovarski sajam bio je među najvećima u ovom dijelu Europe. Od 1995. godine, na sajamskom prostoru Gudovac u predgrađu grada, održava se svake godine međunarodni stočarski i gospodarski, jesenski i proljetni sajam. U gradu postoji višestoljetna tradicija proizvodnje mlijeka i sireva pa se Bjelovar ponekad naziva i “gradom sira”. Izvorni sirevi su: Bilogorac, Podravac, Dimsi itd. U postupku je proces brendiranja, lokalnih sireva kvargl i graničar.
U razgovoru za naš portal gradonačelnik Dario Hrebak ističe kako sam podatak da su Grad kojemu je od 2017. do 2021. godine iz nacionalnih i europskih fondova odobreno sufinanciranje za 94 projekta, ukupne vrijednosti veće od 230 milijuna kuna, a odobrene vrijednosti sufinanciranja, odnosno ugovorene vrijednosti iznose nešto više od 166 milijuna kuna, govori koliko je Grad Bjelovar podigao ljestvicu u smislu razvoja i želje da bude suvremen grad koji prati trendove.
“To nas je prema analizama pozicioniralo među prvih deset gradova u Republici Hrvatskoj kada je povlačenje novca iz fondova u pitanju. Upravo zato ne možemo biti nezadovoljni, iako uvijek može i mora bolje. Mi u Gradu Bjelovaru doista se možemo ponositi brojnim projektima koje smo iznijeli u protekle četiri godine. Neki su u potpunosti završeni, neki u tijeku, a mnogi spremno čekaju na sufinanciranja ili početak provedbe. Kada je blizina Zagreba u pitanju, onda to može biti i prednost i mana. Mi se trudimo da bude prednost i da tu blizinu iskoristimo kako bi privukli tvrtke i ljude s idejama da svoj novac ulažu u Bjelovar. Svi znamo da se većina novca slijeva upravo u glavni grad, a prometna povezanost sa Zagrebom je iznimno važna radi lakšeg poslovanja, prilijeva novih investitora i razvoja gospodarstva općenito. Brza cesta, posljednjih 12 kilometara uskoro bi tako trebala doći do Bjelovara te svakoga dana čekamo da počnu radovi, vrijedni oko 300 milijuna kuna koji se financiraju iz državnog proračuna. Vjerujem da ćemo s brzom cestom biti još povezaniji sa Zagrebom i da će to olakšati sve što radimo u Gradu Bjelovaru”, navodi Hrebak koji dodaje kako u gradu Bjelovaru znaju da je u svaki segment društva potrebno ulagati kako bismo imali zadovoljne građane.
Obrtništvo u središtu
“Perspektivu vidimo u svakom dijelu života našega grada jer Bjelovar to zaista i ima i može. Ipak, prioritet je zasigurno razvoj gospodarstva na svim područjima, od poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije do turizma, razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Bez gospodarstva nema ni grada, ali ni razvoja na nekim drugim poljima života, kao što je društveni i kulturni. Jedan od velikih potencijala ovoga kraja zasigurno je onaj geotermalni, koji posljednjih nekoliko godina nastojimo pretočiti u velike projekte poput gradnje toplica u naselju Veliko Korenovo na izvoru tople vode. Na tom projektu rade ponajbolji stručnjaci, a vrijednost se procjenjuje na oko 250 milijuna kuna. Grad Bjelovar razvija se i u smjeru IT industrije te je želja ići ukorak s novim trendovima i uvoditi nove tehnologije. Mnoge su IT tvrtke u četiri godine u Bjelovaru otvorile svoje urede upravo radi dobre poslovne kline i suradnje s Gradom koji im je omogućio, među ostalim, i besplatan prostor za rad. Također, u posljednje vrijeme važno nam je i ulaganje u male obrtnike, poljoprivrednike koji su se pokazali itekako važnima u doba pandemije. Stoga veliku pažnju posvećujemo i njima putem projekta “Bjelovarski doručak“ povezali lokalne OPG-ove sa školama i vrtićima kako bi djeca što više jela domaću i svježu hranu,a potom u tijeku pandemije, za lokalne OPG-ove ujedinjene u zadrugu, obnovili smo i gradski prostor kako bismo im dali prostor za rad i omogućili da lakše dođu do građana. Kada je sport u pitanju, ni tu ne spavamo. U tijeku je jedan od najvećih gradskih projekata i zasigurno najveći sportski – izgradnja novog nogometnog stadiona, vrijednog oko 20 milijuna kuna. U tijeku je gradnja 1. faze projekta – zgrada s tribinama i svlačionicama, a stadion je projektiran je i usklađen za licenciranje za II. Hrvatsku nogometnu ligu. Ulaganje u sport ulaganje je i u budućnost, posebice mlađih naraštaja i zdravog načina života kojemu svi težim”, nabraja projekte Hrebak te ističe kako je društveni i kulturni život nezaobilazna karika u funkcioniranju jednoga grada.
“Među brojnim manifestacijama i priredbama koje prepoznaju i ljudi izvan Bjelovara, zasigurno su međunarodni festival dokumentarnog filma DOKUart, kazališni festival BOK fest, festival komorne glazbe Amadeus fest, manifestacija u povodu Uskrsa – Pisanicom do Uskrsa, Bjelovarsko kulturno ljeto, jazz festival Jazzica te nezaobilazna Terezijana, najveća gradska manifestacija koju posjeti i nekoliko desetaka tisuća ljudi u tri dana koliko traje. Većina tih manifestacija ima perspektivu da raste i dalje i okuplja i veći broj sudionika i posjetitelja”, kaže Hrebak i dodaje kao smatra a je Bjelovar danas grad koji ima sve predispozicije da bude jedan od vodećih u regiji i vjerujem da smo na dobrom putu.
Kada je u pitanju politika zapošljavanja Hrabak navodi kako problema ima svugdje, no bore se svakoga dana za svako radno mjesto.
“Spomenuo sam dolazak IT tvrtki koje su otvorile svoje urede uz pomoć i potpore Grada, samo one su zaposlile oko 50 ljudi, a tu nije kraj. Otvorili smo novi vrtić u kojemu je zaposleno novih 10 ljudi, javljamo se na brojne natječaje za sufinanciranje projekata putem kojih također zapošljavamo ljude. Porezi su veliki teret građanima, a Grad Bjelovar jedan je od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je u potpunosti ukinuo gradske poreze s početkom ove godine. Pandemija koronavirusa ubrzala je tu namjeru. Ukidanje prireza, koji je desetak godina bio 12%, a gradsku je blagajnu punio s oko 10 milijuna kuna na godišnjoj razini, bio je riskantan potez, no on se pokazao opravdanim jer gospodarstvo je tako dobilo još vjetra u leđa, a gradski proračun i dalje se dobro puni što omogućava ostvarenje zacrtanih, velikih projekata. Grad Bjelovar tako je postao najveći hrvatski grad bez prireza, no još važnije je da su radi svih tih poteza zasigurno očuvana mnoga radna mjesta u krizi tijekom gotovo dvije godine. Zaposlenost nam je prema statistikama porasla i imamo u četiri godine oko 500 novozaposlenih. Sretni smo da se nezaposlenost nije povećala te i dalje nastojimo napraviti sve da se otvore nova radna mjesta”, ističe Hrebak.
Oduvijek liberalni
O odnosima među strankama i politikama Hrebak navodi kako je Bjelovar oduvijek bio liberalan grad, i sad i prije nego sam ja postao gradonačelnik.
“No HSLS-a dugo nije bilo u gradskom vijeću s obzirom na to da je prije mene Bjelovarom vladao nezavisni gradonačelnik. Koalicije na razini Gradskoga vijeća normalna su stvar, u posljednjem mandatu HSLS je s HSS koalirao, a na zadnjim izborima, samostalno smo osvojili 10 vijećnika, gotovo natpolovičnu većinu i postizborno smo koalirali s HSS i HDZ. S koalicijskim partnerima se slažemo, dogovaramo oko svih važnih projekata i nema problema. U biti nikada nismo imali veće nesuglasice ni u odnosu s drugim strankama. Naravno da postoje razmimoilaženja u mišljenjima, no to je normalno. Nismo svi isti i ne možemo jednako razmišljati. Bjelovar je demokratski grad, tako i radimo, slušamo tuđa mišljenja, raspravljamo, nekada mirno, nekada žustrije, no odluke se donose većinom glasova bez većih problema. Spremni smo na razgovore, suradnju sa svima koji imaju dobre ideje i planove za boljitak grada. I tako će biti i dalje. Zadovoljan sam”, zaključuje Hrabak.
Nažalost za mišljenje i stavove oporbe ostat ćemo uskraćeni, jer ni nakon nekoliko teflonskih razgovora i odaslanih mailova nekadašnji župan, a sada član Gradskog vijeća Bjelovara nezavisni Damir Bajs nije nam se udostojio odgovoriti.
O stanju u medijima porazgovarali smo s Dijanom Puhalo direktoricom i glavom urednicom portala MojPortal, koji pokriva i prati događanja na području Bjelovara i Bjelovarsko bilogorska županije koji prati pokriva to područje. Puhalo na na upit kakva je suradnja s lokalnim političkim vlastima navodi kako je suradnja korektna.
“Ima svoje povremene uspone i padove, no u ovih nešto manje od godinu dana nismo imali značajnijih problema. Ako se i pojave, znat ćemo se postaviti prema njima”, navodi naša sugovornica dodajući kako su glavni problemi lokalnih medija uvijek su isti: financijska održivost i pritisci lokalne vlasti.
“Lokalna vlast izdvaja novac za financiranje lokalnih medija pa često zna smatrati da zbog toga ima pravo tražiti određene usluge. No, to je novac svih poreznih obveznika, a ne određene političke opcije tako da to ne bi smjeli raditi. Kada smo prije 11 mjeseci pokrenuli MojPortal.hr očekivali smo pritiske, ali aktualnu vlast u Daruvaru, gdje nam je sjedište, u tom smislu možemo samo pohvaliti jer baš nikakav pritisak s njihove strane nismo doživjeli. Isto možemo reći i za Bjelovar. Uglavnom, dosad smo doživjeli tri napada od tri različite političke opcije. No, ništa posebno”, kaže Puhalo.
Na upit oko problema s financiranjem lokalnih medija i što bi po tom pitanju trebalo napraviti, odnosno na koji način financirati medije, a da se ne ugrozi njihova neovisnost Puhalo kaže: – Svi se suočavaju s problemom financiranja pa tako i mi. Najbolje bi bilo zakonski odrediti koliko javnog novca se treba odvojiti za lokalne medije, tako bi se mogućnost pritisaka vlasti uklonila jer bi lokalni mediji novac dobivali po sili zakona, a vlast ne bi mogla utjecati na iznos-.
Pisati o Bjelovaru, a ne spomenuti Rukometni klub Bjelovar bilo bi neoprostivo, jer rukomet u Bjelovaru ima posebno mjesto od vremena kad je taj ne baš veliki gradić dao prvaka Europe u rukometu (1972.) i u tom razdoblju do 1980. bio deveterostruki prvaka Jugoslavije. Imena Hrvoja Horvata, Albina Vidovića, Miroslava Pribanića, Željka Nimša, Zvonimira Serdarušića, Pavla Jurine, Mirka Bašića, Željka Vidakovića i brojnih drugih te njihova trenera Željka Seleša i danas su u svijetu rukometa sinonim za taj sport. No kako nam kaže naš sugovornik s početka Marko ta vremena su odavno prošla, a bolja za rukomet u Bjelovaru se ne naziru.
Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
