Hrvatska komora arhitekata (HKA), Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te niz udruga i društava arhitekata u javnom su priopćenju poručili kako javna rasprava vezana uz Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP) nije provedena sukladno Zakonu o prostornom uređenju.
Razlog tome su, kako je priopčeno, očigledna neusklađenost predloženih izmjena GUP-a sa Zakonom o prostornom uređenju (ZPU) kao i cijeli niz tehničkih nepravilnosti i neusklađenosti pojedinih dijelova plana. Zajednički dopis gradu Zagrebu potpisuju predsjednici HKA, Arhitektonskog fakulteta, Udruženja hrvatskih arhitekata, Društva arhitekata Zagreba, Udruge hrvatskih urbanista te Hrvatskog društvo krajobraznih arhitekata.
Činjenica je, ističe se u priopćennu, da ponovna javna rasprava nije objavljena u informacijskom sustavu prostornog uređenja (što je zakonska obveza) tek je jedna od ozbiljnih primjedbi na proceduru koje su stručna udruženja i ustanove iz područja arhitekture i urbanizma službeno podnijele Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, u sklopu javne rasprave o GUP-u.
“Zašto nisu jasno vidljivi dijelovi prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni, a na koje se samo i mogu podnositi nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe”, pitaju se arhitekti i urbanisti u službenim primjedbama.
Tako pripremljen prikaz nedovoljno je jasan čak i stručnoj javnost, a pogotovo je nejasan općoj javnosti, ističu arhitekti i dodaju da GUP-om nisu određeni neuređeni dijelovi građevinskog područja pa se postavlja pitanje temeljem kojih su kriterija utvrđeni obuhvati obvezne izrade urbanističkih planova uređenja. Struka traži od Grada Zagreba i da se GUP-om, sukladno ZPU, propišu najveći dopušteni uvjeti i mjere za gradnju.
Zanimljivo je da, unatoč nekim korekcijama izvršenim na temelju očitovanja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Prijedlog GUP-a koji se odnosi na prostor Hipodroma, Zagrebačkog Velesajma i igrališta NK Lokomotive i dalje nije usklađen s Prostornim planom Grada Zagreba, koji je plan višeg reda, napominju arhiteklti i urbanisti.
“Nedopustivo je da je na prostoru Velesajma moguće planiranje svih sadržaja mješovite namjene, kao i svih sadržaja javne i društvene namjene. Takve izmjene otvaraju veliki prostor različitim manipulacijama. Nužno je ukloniti mogućnost netransparentnog i nekontroliranog planiranja unutar Velesajma“, složni su arhitekti i urbanisti.
GUP-om se mijenja i namjena prostora Hipodroma. Predlaže se da taj prostor bude sportsko-rekreacijske namjene, s mogućnošću mješovite namjene i tematskog parka. Stoga arhitekti ističu da je na tom prostoru potrebno zadržati obvezu prethodne izrade krajobrazne studije, kako bi se stručno i znanstveno utvrdile zatečene vrijednosti te postavile smjernice i zaštitne odredbe za njegovo planiranje.
Osim toga, arhitekti su uputili primjedbe i na predložene izmjene koje se odnose na područje Golf igrališta u Blatu, gradnju javnih podzemnih garaža na području Donjeg grada te na realizaciju projekta Nacionalnog stadiona.
Također smatraju da je iz Prijedloga GUP-a nužno ukloniti sve odredbe koje omogućuju prenamjenu zelenih i sportsko-rekreacijskih površina u stambenu i mješovitu namjenu. Nažalost, sve donesene direktive i propisi vezani uz prilagodbe klimatskim promjenama, održivi razvoj i energetsku učinkovitost na razini RH i EU, nisu vidljivi u niti jednom dijelu GUP-a. Štoviše, ovi ciljevi dodatno su ugroženi smanjivanjem površina zaštitnog zelenila i sportsko rekreacijskih površina.
Arhitektonskoj struci je neprihvatljivo da se izmjenama i dopunama GUP-a ukida obveza javnog natječaja za sve nove građevine javne i društvene namjene, kao i ukidanje zabrane izgradnje benzinskih postaja u II. Zoni vodozaštite. Koji su razlozi ili zahtjevi povod tome?, pitaju se i traže da se navedeni prijedlozi izmjena ponište.
“Pored navedenih primjedbi i prijedloga koji se odnose na Prijedlog Izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba za ponovnu javnu raspravu, naglašavamo potrebu ulaganja u društveno-ekonomski razvoj Zagreba, ali uz uvjet adekvatnog planiranja i rješavanja svih pitanja vezano za zaštitu okoliša te kulturne baštine, pridržavanjem zakonskih propisa Republike Hrvatske”, zaključuju arhitekti i urbanisti u dopisu Gradu Zagrebu.
