Drevna kineska poslovica kaže: “Ako razmišljate godinu dana unaprijed, posijte sjeme. Ako razmišljate deset godina unaprijed, posadite drvo”.
Tim riječima može se opisati projekt “Uvođenje i razvoj ekološke proizvodnje ljekovitog i začinskog bilja” koji će se provoditi u školskim eko vrtovima u 17 osnovnih škola kojima je osnivač Zagrebačka županija. Ogledni primjer vrta zasađen je u OŠ Rugvica.
I dok je proljeće rezervirano za početak radova u eko vrtovima, jesen je vrijeme za sadnju stabala. Tako je ovih dana u svih 17 škola koje su odlučile imati eko vrtove u tijeku sadnja klona sadnice Gupčeve lipe, više od 400 godina starog stabla čije sadnice vegetativnim putem uzgajaju stručnjaci iz Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom.
“Eko školski vrtovi kao i sadnja stabala korak su dalje ka našim nastojanjima prema ozelenjivanju, pošumljavanju i ekološkoj proizvodnji. Želimo postati vodećom zelenom županijom, a tome svakako mogu doprinijeti i učenici koji će u svojim vrtovima stjecati praktična znanja, razvijati nove vještine, kao i svijest o važnosti ekološke proizvodnje te održivoga gospodarskog razvoja”, rekao je županijski pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Josip Kraljičković, dodavši kako je u planu u dogledno vrijeme da svaka škola u Zagrebačkoj županiji ima eko vrt.
Za svaku od škola uključenih u projekt Zagrebačka županija osigurala je 5000 kuna namijenjenih za nabavu alata i opreme ili izradu idejnog projekta krajobraznog uređenja. Također, škole će dobiti i digitalni priručnik kao metodičko-didaktički materijal koji će pomoći nastavnicima i učenicima u uspostavi eko vrtova, uzgoju, doradi i preradi bilja.
Među školama koje su se uključile u projekt je i OŠ Stjepana Radića u Božjakovini koja već ima eko status. “Nismo ni malo dvojili kad je došao poziv da se uključimo u projekt. Želimo urediti naše školsko dvorište pa smo se odlučili za izradu krajobraznog uređenja kako bi imali što više ‘učionica’ na otvorenom”, rekao je ravnatelj škole Jure Mišković.
Pripremu tla i sadnju lipe odradili su, uz pomoć učenika, djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta. “Svaka jedinka za sebe predstavlja jedinstvenu poveznicu sa stablom Gupčeve lipe, živućim svjedokom poznate Seljačke bune. Institut već deset godina proizvodi klon sadnice, a svako stablo ima svoju svjedodžbu o podrijetlu”, rekao je Ivica Čehulić, voditelj odjele rasadničke proizvodnje.
