Središnji park na Trnjanskoj Savici nosit će ime Park Marije Ružičke Strozzi, potvrđeno je na 37. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba održanoj 2. studenog 2020. godine.
Zagreb se tako konačno odužio ovoj velikoj umjetnici koja je svojim životom i radom ostavila dubok i neizbrisiv trag u njegovoj povijesti, ističe se u zajedničkom priopćenju koje su objavili Inicijativa Savica za park, Hrvatsko-češko društvo i Inicijativa 1postozagrad.
Marija Ružička Strozzi glumica je češkog podrijetla, a o kakvoj se umjetnici radi dovoljno govori činjenica da je njezin lik ovjekovječen na svečanom zastoru Vlahe Bukovca Hrvatski preporod, te da joj je još za života postavljena bista u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Postupak imenovanja pokrenula je sredinom 2019. godine grupa građana u suradnji s inicijativom Savica za park, Hrvatsko-češkim društvom i inicijativom 1postozagrad. Time je reaktualiziran prijedlog Hrvatsko-češkog društva iz 2012. godine koji je iz proceduralnih razloga tada odbijen, ali je ime Marije Ružičke Strozzi uvršteno u fond imena iz kojeg se imenuju javne površine u Zagrebu.
“Imenovanjem do sada bezimenog parka gradska uprava je i službeno potvrdila da središnja zelena površina na Trnjanskoj Savici ima status gradskog parka i na taj način dala je legitimitet višegodišnjoj borbi stanovnika Savice za njegovo očuvanje od gradnje i neprimjerenog preuređenja. Park na Savici bio je i ostao zeleno srce naselja, mjesto igre, druženja i zajedništva, a ime Marije Ružičke Strozzi nije od onih koje izaziva podjele i prijepore, već je naprotiv njezina umjetnost povezivala ljude i brisala granice,“ poručuju iz inicijative Savica za park. Imenovanjem parka nastavlja se odavanje počasti umjetnosti i kulturi u ovom zagrebačkom naselju gdje svoje ulice već imaju Zinka Kunc, Zvonimir Rogoz, Vladimir Ruždjak i Ljerka Šram, a to je istovremeno i doprinos povećanju broja javnih površina nazvanih u čast znamenitih žena, kojih je u Zagrebu još uvijek ispod 1%. Saša Šimpraga iz inicijative 1postozagrad istaknuo je kako je Savica i ranije imala ulice nazvane u čast znamenitih žena, one Rose Luxemburg i Clare Zetkin, koje su 1990-ih preimenovane, unatoč tome što se radilo o predvodnicama borbe za ženska i ljudska prava.
Imenovanje je pozdravio Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva, koji podsjeća da se upravo 3. kolovoza ove godine navršilo 170 godina od rođenja Marije Ružičke Strozzi. „Ovim imenovanjem ispravljena je velika nepravda prema jednoj od najvećih hrvatskih glumica koja je još za života bila smatrana legendom. Na javnu površinu sa svojim imenom trebala je čekati čak 83 godine nakon smrti, a u međuvremenu su ulice u Zagrebu dobili njen sin Tito Strozzi i unuk Boris Papandopulo. Marija Ružička Strozzi spada među najveće hrvatske velikane doseljene iz Češke, a uz Mariju Radić, suprugu Stjepana Radića koja je ulicu u Španskom dobila 2016., možda je i najznačajnija hrvatska Čehinja“, rekao je Marijan Lipovac.
Imenovanje parka na Savici po Mariji Ružički Strozzi podržala je i njena obitelj.
Njezina praunuka, glumica Dora Fišter, kazala je: “Toliko sam ponosna i zahvalna što će taj park nositi ime moje prabake. Drago mi je s jedne strane zbog moje obitelji, moje djece, da znaju koji su njihovi korijeni i kakvo nasljeđe mi kao obitelj nosimo u sebi. A s druge strane mi je drago zbog ovog grada, zbog nas Zagrepčana, da nikad ne zaboravimo ljude koji su pridonijeli razvoju kulture i kazališnog života na ovim prostorima, koji su širili hrvatsku riječ i dali jedan djelić sebe za bolju i bogatiju kulturnu povijest našeg grada. Veselim se danu kada ću prošetati parkom Marije Ružičke Stozzi.”
Marija Ružička Strozzi rođena je 1850. u moravskom gradiću Litovelu, a već s četiri mjeseca života doselila se u Zagreb jer je njezin otac Leopold dobio posao u kazališnom orkestru.
Glumila je i pjevala još od malih nogu. Na kazališnim daskama debitirala je 1868. i nakon toga započela je karijera duga gotovo 70 godina u kojoj je ostvarila šestotinjak uloga u nekoliko tisuća nastupa.
Glumila je u Shakespeareovim, Ibsenovim i Strindbergovim dramama, igrala je Damu s kamelijama, Fedru, i Mariju Stuart. U Tolstojevom Uskrsnuću nastupila je u dobi od 86. godina, tek godinu dana prije smrti.
U vrijeme najveće slave u Beču joj je ponuđen trajni angažman, ali ga nije prihvatila rekavši: “Život mi je težak, no nikada ne bih napustila Zagreb.”
