Lada Ratković Bukovčan, kustosica, povjesničarka umjetnosti, ravnateljica muzeja Mimara, najavila je da će nakon obnove muzej svoju zbirku izložiti na još atraktivniji i moderniji način.
U ArtCaffeu govorila je o tome kako je ušla u svijet muzeja i umjetnosti, što je naučila od Ante Topića Mimare, kako se on odnosio prema njoj i ostalim mladim kolegama, kako i na koji način je nastao muzej i jesu li eksponati originali ili krivotvorine, kako su ih neki mediji prozvali, imaju li umjetnine kriminalnu prošlost ili su nabavljene na legalan način, kako će zgrada izgledati nakon obnove i hoće li se uvoditi neki noviteti u prezentaciji zbirke i umjetnina, objavio je portal ArtCaffe.
Također, govorila je o timu s kojim radi i čuva li Mimara uistinu našu najvrjedniju umjetničku kolekciju.
Pogledajte razgovor s Ladom Ratković Bukovčan objavljen na Youtube kanalu ArtCaffe:
U ArtCaffeu je bilo govora o svim izazovima obnove muzeja, o tome kako je Mimara odlučio lokaciju muzeja i što je sve govorio mladoj ekipi kustosa. Kako su postavljali zbirku i gdje i na koji način su stekli iskustva rada s velikim izložbama. Što će biti noviteti nakon obnove i hoće li se Mimara i na koji način još više otvoriti inozemnoj publici i turistima. Tko i zašto konstantno širi neistine o porijeklu zbirke, o tome da su te umjetnine otete tijekom Drugog svjetskog rata ili pak da su krivotvorine.
Cijelu karijeru provela u Mimari
Lada Ratković Bukovčan cijelu je karijeru provela u Mimari, kao kustosica i muzejska savjetnica, a diplomirala je povijest umjetnosti i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirala.
Bila je dugogodišnja kustosica zbirke stakla i zbirke namještaja u Muzeju Mimara, a koautorica je koncepta i scenarija stalnog postava Muzeja te je uz to sudjelovala na brojnim tematskim izložbama u Mimari. Za svoj doprinos kulturi odlikovana je 1997.
Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, a Ocjenjivački sud Hrvatskog muzejskog društva dodijelio joj je „Posebno priznanje za 2013.” za realizaciju izložbe „Transparentna ljepota: staklo iz hrvatskih muzeja”.
Zbirka Ante Topića Mimare
Muzej Mimara otvoren je 17. srpnja 1987. na Rooseveltovu trgu 5 u Zagrebu. Fundus tvori zbirka umjetnina koju je gospodin Ante Topić Mimara (Korušca, 7. travnja 1898. – Zagreb, 30. siječnja 1987.), slikar, restaurator i kolekcionar, ostavio svojoj domovini i hrvatskom narodu Darovnim ugovorom iz 1973. i Dodatkom ugovoru 1986. želeći da Muzej postane znanstveno-edukativno središte čija će svakodnevna djelatnost ispunjavati sve pore društvenog života, oplemenjujući čovjeku primjereno dostojanstvo života i dajući mu svrhovitost.
Muzej je smješten u za to preuređen središnji dio kompleksa tzv. Školskog foruma (projekt njemačkih arhitekata Ludwiga i Hülsnera), izgrađenoga 1895. na poticaj Ise Kršnjavoga, predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade u razdoblju 1891. – 1896.
Ostvarena vizija donatora
Govoriti danas o Muzeju Mimara znači govoriti o njegovu burnom nastanku, sudaranju silnica sudbine i ostvarenju vizije donatora Ante Topića Mimare.
Dakle, govoriti o Muzeju i 30 godina njegova djelovanja znači poniknuti u prošlost i prisjetiti se svih htijenja i postignuća koja su obilježila njegovo nastajanje te odredila i ispisala stranice ostvarenih ciljeva, najavivši istodobno i uspješnu budućnost Muzeja.
Bujna faktografija bijaše okosnicom na koju se nizahu događaji što su vodili ostvarenju donatorove vizije.
Muzej je tijekom godina svog postojanja prihvaćao brojne mijene koje su zahvaćale i muzejsku djelatnost, spremno upijajući i primjenjujući sva nova iskustva, nerijetko ih i anticipirajući u svim segmentima svoje djelatnosti. Bogat fundus Muzeja omogućuje najraznovrsnija rješenja u ispunjavanju temeljnih premisa struke unoseći ih u gustu potku suvremenih ispreplitanja svjetske kulturne suradnje.
Studije, katalozi, popratne izložbe, predavanja putem kojih su detaljno obrađena i predstavljena pojedina djela i segmenti muzejskih zbirki, kao i velike međunarodne izložbe, izložbe priznatih suvremenih hrvatskih umjetnika, promocije monografija, suradnja s drugim muzejima i ustanovama u Hrvatskoj i svijetu – sve je to obilježilo tri desetljeća djelatnosti Muzeja Mimara.
