Zagrebački Memorijalni stan velike Marije Jurić Zagorke bio je pretijesan za sve štovateljice života i rada prve žene novinarke koja je svojim britkim načinom pisanja secirala društvene i političke segmente vremena u kojem je živjela.
Uz to, pisala je romane, uređivala ženske stranice, ali i po mnogočemu bila posebna žena tog vremena.
Događajem ‘Večer sa Zagorkom’ upravo je to pokazano, a trosatni događaj je bio odličan način obilježavanja jubileja, velikih 150 godina od njenog rođenja!
”Večer sa Zagorkom je po mnogočemu jedinstven događaj”, kaže novinarka i modna savjetnica Alma Premerl Zoko koja je prošle godine našla način kako će, barem na Zagorkin rođendan, oživjeti njezin Memorijalni stan na Dolcu 8. U šali kaže kako je to bila generalna proba za ovogodišnji veliki jubilej. ”U tri najveće prostorije ovog stana, provlače se tri teme koje nas vraćaju u prošlost, ali i pričaju priču o Marijinom životu. Tako sam u njezinoj radnoj sobi, u kojoj se nalazi i originalan namještaj tog vremena, napravila interaktivnu modnu radionicu Zagorka kao modna ikona, u središnjem dijelu – salon smo pretvorili u pozornicu na kojoj je odigrana predstava ‘Kakva majka, takva kći’ , a u Zagorkinoj je biblioteci bio skriven Blues that koji je zasvirao glazbu s početka 20.stoljeća. Da je Zagorka i fizički tu, vjerujem da bi ovako izgledao njezin rođendan!”, kaže Alma.
Večer je počela kratkim predstavljanjem Zagorkinog opusa, ali i pričom o vremenu kojeg je provela živeći u, danas, memorijalnom stanu. U njezinoj radnoj sobi, novinarka i modna savjetnica Alma Premerl Zoko pripremila je pomalo neobičnu modnu radionicu ‘Zagorka kao modna ikona’ kroz koju je pokazala najbolje total lookove ove proslavljen žene te ispričala modnu priču o prvih 50 godina prošlog stoljeća. Uspoređujući Zagorkine outfite sa suvremenim komadima koje je pronašla u aktualnoj kolekciji modnog brenda C&A (dokazujući kako se neki total lookovi iz Zagorkinog ormara i danas nalaze modnom fokusu) Alma je ispričala priču o tome kako je stroge, čipkaste haljine novinarka zamijenila ležernim suknjama i muškim košuljama uz koje je često kombinirala kravate koje su nosile posebne poruke.
U vremenskoj retrospektivi pokazano je kako je Marija bila odjevena kad je odlazila na premijeru u HNK, a kako kad je pisala svoje tekstove…. Zanimljiva je bila priča i o tome kako je u svojim romana Zagorka svoje junakinje odijevala u raskošne i bogate haljine, čiji su slojevi šuškali na gradskim ulicama otkrivajući da dobro poznaje modnu materiju. To je dokazala činjenica da je godinama uređivala stranice ženskih magazina (Hrvatica i Ženski list) progovarajući o bontonu ali i moći žene u suvremenom društvu. Zagorka je preživjela pet režima, dva svjetska rata, a u modnom smislu otmjenost s početka 20. stoljeća, ali i u isto vrijeme oskudne i inovativne 40-te koje su popularizirale umjetne tkanine, patentni zatvarač i bile zaslužne za trend proizvodnje povoljnije odjeće, poput haljina koje je Zagorka nosila za dnevne izlaske.
Za odijevanje ljepuškaste Marije, u početku je bila zaslužna njezina majka, o čemu je dijelom progovorila i odlična predstava ‘Kakva majka, takva kći’ koju su zajedno osmislile glumica Mirta Zečević i Mia Krajcar. Predstava priča o najranijim godinama Marijinog života, koji je po mnogočemu bio poseban (čak i traumatičan), o njenom odrastanju u Krapini, udaji za mađarskog činovnika Andriju Matraja ali i bijegom iz života kreiranog kroz oči njene majke Josipe Domin.
“Predstava je ovo koja nikog ne ostavlja ravnodušnim, a bazira se na autobiografskim činjenicama iz Zagorkinog života ali i romanima Kamen na cesti i Što je moja krivnja koji su nam bili nit vodilja. Pri samom čitanju romana situacija i odnos s majkom privukao je i Miu i mene, pa smo se vrlo brzo usuglasile i počele raditi ovaj komad. Predstava je intenzivna, slojevita i drugačija od mnogih koje predstavljaju Marijin način života. U fokusu je uvijek aktualan odnos dijete – roditelj, odnosno odrastanje u okrilju preambicioznih roditelja”, kaže Mirta Zečević koja je sinoć, nakon predstave s Miom Krajcar dobila same ovacije razdragane publike.
Dok su brojne žene u publici brisale suzice nakon odgledane predstave, uslijedilo je, za njih još jedno iznenađenje. Naime, u Marijinoj biblioteci, zasvirao je Swing that blues band čiji su glazbenici Darko Gulić Gula (gitara) i Davor Bunčić Buna (vokal, usna harmonika) zasvirali poznatu glazbu s početka 20. stoljeća dajući ovoj glazbenoj proslavi poseban obol.
Večer za Zagorkom završila je, kako se šika, u pristojnim večernjim satima, a sve žene su kući, osim divnih emocija, ponijele i Marijinu platnenu vrećicu u kojoj su se nalazili sinonimi ‘Zagorkinog vremena’ – popularna Franck ciglica kave i čaj.
