Samo dva dana nakon što je u Sarajevu HKD Napredak priredilo svoj godišnji susret s novinarima za bosansko-hercegovačke novinare i medije koji su u protekloj godini pratili rad Napretka, danas je u Zagrebu, u Napretkovom kulturnom centru, priređen “Susret s novinarima” hrvatskih medijskih kuća.
Tim povodom predstavljen je i Hrvatski narodni godišnjak za 2019. godinu koji sumira sve ono što je Napredak napravio u protekloj godini. Pored izvješća Napretkovih podružnica, njih više od šezdeset razgranatih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Crnoj Gori, Kanadi i SAD, Godišnjak donosi i niz zanimljivih članaka iz područja kulture i znanosti, kao i osvrte na društvena događanja.
Na početku Susreta, sve prisutne pozdravio je prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, predsjednik Napretkovog kulturnog centra koji je kao domaćin predstavio sudionike predstavljanja Hrvatskog narodnog godišnjaka za 2019. godinu.
Prvi od predstavljača bio je prof. dr. sc. Franjo Topić, predsjednik Središnje uprave Hrvatskog kulturnog društva Napredak koji je predstavio ono što je Napredak napravio u protekloj godini. Bilo bi teško i pobrojati sva događanja i manifestacije koje je Napredak realizirao kroz svoje podružnice, ali je makar kroz one najveće i najznačajnije događaje pokušao prikazati značaj i veličinu onoga što Napredak već godinama čini za hrvatski narod. Svojim radom Napredak je postao prepoznatljiv i izvan granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pa nije slučajno što je Napredak član i nekih velikih europskih udruženja i institucija.
Kako je prof. Topić u svom izlaganju rekao: “Napredak radi na povezivanju ljudi i naroda, stvara mostove, promiče hrvatsku kulturu, a pri tome poštuje i uvažava, mišljenja i stavove drugih”. Govoreći o planovima rada za 2019. godinu, prof. Topić je naglasio da Napredak ne odustaje ni od davno planirane izgradnje studentskog i umirovljeničkog doma za čiju je namjenu Napredak je još davne 1939. godine kupio zemljište na Tuškancu koje mu je oduzeto, ali poziva sve članove i prijatelje da se ponovno okupe oko te ideje i ostvare viziju svojih prethodnika.
Nakon prof. Topića riječ je preuzeo Mile Pešorda, ugledni hrvatski književnik, dopisni član Europske akademije za znanost, umjetnost i književnost ”Leonardo da Vinci” sa sjedištem u Parizu, organizacije koja okuplja 60-tak nobelovaca i nekoliko najuglednijih svjetskih znanstvenika.
Mile Pešorda kao jedan od doajena HKD-a Napredak, prisjetio se početaka i obnove rada Napretka, kada je još davne 1990. godine putem javnih medija pozvao na obnovu rada HKD-a Napredak, jedne od najuglednijih hrvatskih institucija. Upravo ove godine navršava se i 70 godina od kada je Društvo sramnom odlukom tadašnjih vlasti bilo ukinuto. Po riječima Pešorde, Napredak je bio nositelj hrvatske kulture naročito u Bosni i Hercegovini i radio je kroz svoja izdanja na opstojnosti hrvatskog književnog jezika.
Pešorda je 1992. godine bio urednik Hrvatskog narodnog godišnjaka/Kalendara, naglasivši važnost takvog izdanja za hrvatsku kulturu kojeg Napredak izdaje još od davne 1907. godine. Izrazio je i svoje poštovanje prema radu i djelu prof. Franje Topića za sve ono što je od obnove Društva učinio za Napredak.
Dr. sc. Zdravko Matić, povjesničar i izvanredni profesor na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” bio je zadnji od predstavljača Hrvatskog narodnog godišnjaka i prikazao je rad Napretka iz perspektive povjesničara i istraživača. Svoje prva saznanja o Napretku dobio je od prof. dr. sc. Zdravka Dizdara, uglednog znanstvenika i istraživača koji je izuzetno koji se dugi niz godina bavio istraživanjem Napretka. Kako i sam prof. Matić kaže, “od njega se zarazio ljubavlju za Napredak” i od tada ta ljubav ne prestaje. Prof. Matić govorio je o Napretkovim podružnicama u Hrvatskoj koje je najviše istraživao i ta istraživanja priredio za tisak. Ta knjiga donijet će još jedno novo svjetlo o značaju Napretka, a naročito za njegovo djelovanje u Hrvatskoj. Kako kaže Matić, u svojim najboljim godinama Napredak je u jednom trenutku samo u Hrvatskoj imao 126 podružnica i još skoro toliko povjerenstava, a kroz proteklo vrijeme stipendirao je više od 20.000 đaka i studenata. Kada se te brojke uzmu u obzir i sve ono što su ti ljudi postigli nakon svog školovanja, a bilo je tu profesora, znanstvenika, akademika pa čak i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, onda se vidi koliki je značaj Napretka za hrvatski narod.
Na kraju Susreta prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić predstavio je novu Napretkovu web stranicu koja će pored informacija iz zagrebačke podružnice o događanjima na svojim stranicama objavljivati i rad svih drugih Napretkovih podružnica i klubova, ali i sva događanja u Napretkovom kulturnom centru kao i važnija kulturna događanja. Informacije se mogu potražiti na web stranici www.hkdnapredak.hr .
Za pomoć u promicanju rada U ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof. Franjo Topić dodijelio je Plakete – zahvalnice za promicanje imena i rada HKD-a Napredak redakciji “Pogled preko granice” Hrvatske radiotelevizije, te HRT-ovim urednicima Ivi Kujundžiću i Branku Uvodiću.
Mario Milošević
