Aktivnosti vezane za u izradu dugoočekivanog Nacionalnog plana protiv raka (NPPR) predstavljene su na konferenciji za novinare u Hrvatskom novinarskom društvu.
S obzirom na to da je Hrvatska na samom europskom dnu u borbi protiv zloćudnih bolesti, usvajanje i provedba NPPR-a je pitanje opstojnosti nacije. U tome se slažu svi zdravstveni stručnjaci, ističući da je NPPR nužan kako bi se svim građanima omogućili optimalni i jednaki uvjeti prevencije, ranog otkrivanja, liječenja i rehabilitacije te palijativne skrbi na razini cijele države.
Upravo ta standardizacija protokola – od primarne i sekundarne prevencije i dijagnostike do učinkovitog liječenja – može dovesti do najvažnijeg cilja NPPR-a, a to je smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka.
Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak predstavio je trenutačni status i sljedeće korake u izradi NPPR-a: “Nacrt plana sadržava dvadeset poglavlja, napisana je njegova radna verzija i trenutačno je na završnim doradama vodećih stručnjaka različitih disciplina koji sačinjavaju radne skupine plana. Nakon usvajanja konačne radne verzije NPPR-a, planiramo uključiti sve dionike i najširu javnost u čitanje, komentare i izradu završne verzije plana. Nadamo se odnosno vjerujemo da bi plan mogao biti usvojen do kraja ove godine. Pitanje donošenja plana je pitanje opstojnosti nacije te je iznimno važno da plan ne ostane deklarativan dokument, već da postavimo temelje i osiguramo uvjete za provedbu svake pojedine mjere i aktivnosti.”
Prof. Vrdoljak također je naglasio kako je potrebno destigmatizirati i demistificirati zloćudne bolesti, ističući upravo ulogu medija u edukaciji i podizanju svijesti javnosti o programima primarne i sekundarne prevencije kao i činjenici da rak, ako se otkrije dovoljno rano i učinkovito liječi, ne mora biti smrtonosna bolest.
Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Stjepko Pleština osvrnuo se na važnost multidisciplinarnosti u onkologiji i planiranih mjera primarne prevencije NPPR-a te kazao: “Dobra organizacija zdravstvenog sustava te racionalizacija troškova i preusmjeravanje sredstava ključni su elementi u borbi protiv raka. Stoga u planu veliku pozornost stavljamo na izradu jedinstvene onkološke mreže i osiguravanje multidisciplinarnog pristupa. Multidisciplinarni pristup i razvoj multidisciplinarnih onkoloških timova najjeftiniji su i potencijalno najučinkovitiji način trenutačnog unaprjeđenja uspješnosti liječenja raka. No, da bi bili učinkoviti, trebaju biti zakonski obvezni, a rad multidisciplinarnih timova mora biti financijski i vremenski uvjetovan.“
Uz mnogobrojne mjere koje navodimo u planu, ističe prof. Pleština, važno je naglasiti kako i svaki pojedinac mora preuzeti brigu za svoje zdravlje i ponašati se odgovorno te da je upravo primarna prevencija, kao jedna od mjera u sklopu plana, od neupitne važnosti za smanjenje pojavnost zloćudnih bolesti.
Doc. dr. sc. Ingrid Belac-Lovasić istaknula je kako je ključ uspjeha u borbi s malignim bolestima njihovo najbolje moguće liječenje.
“Nacionalnim planom onkološkim bolesnicima treba osigurati sustavne terapije koje značajno doprinose produženju ili poboljšanju kvalitete života. To sa sobom nosi i uvođenje novih lijekova te je potrebno osigurati transparentan, javan, brz i promjenjiv sustav odobravanja novih onkoloških lijekova kao i sustav kontrole uspješnosti njihove primjene”, zaključuje doc. Belac-Lovasić.
Ljiljana Vukota, kao glas svih članica udruge Sve za nju i svih žena oboljelih i liječenih od raka: “Danas želimo poslati poruku donositeljima odluka da što prije usvoje Nacionalni plan protiv raka i osiguraju njegovu dosljednu provedbu kako bi svim građanima s dijagnozom zloćudne bolesti bila omogućena jednako kvalitetna skrb na svim razinama zdravstvene zaštite. Poboljšanja unutar sustava moguća su jedino ako ‘gledamo kroz oči oboljelih.”
Ljiljana Pranjić emotivno je govorila o svojem osobnom iskustvu u liječenju raka: “Podržavam usvajanje i provedbu plana kako bi svi oboljeli imali jednake šanse u borbi protiv zloćudnih bolesti. Ovim putem pozivam sve građane da sudjeluju u njegovoj izradi, uz strpljenje i dobronamjernost, a ne isključivost pri njegovu donošenju i implementaciji.”
“NPPR je naš plan, nitko nije i ne smije biti isključen iz njegove izrade, donošenja i, još važnije, provedbe”, naglasila je Pranjić. (M. Petković)
