U Arheološkom muzeju otvara se gostujuća izložba “Tri života Sarajevske hagade”

U Arheološkom muzeju otvara se gostujuća izložba "Tri života Sarajevske hagade"
Foto: Press

U četvrtak, 29. kolovoza 2019. u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu, otvorit će se gostujuća izložba “Tri života Sarajevske hagade” iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Izložba je prvi puta postavljena u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Nakon gostovanja u Bosni i Hercegovini izložba dolazi u Arheološki muzej u Zagrebu.

Izložba Tri života Sarajevske hagade rasvjetljava i prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovne kraljevine Aragonije, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća. Na izložbi je prikazana 21 stranica iz Sarajevske hagade – visokokvalitetne replike u originalnoj veličini – koje su upotpunjene popratnim legendama s objašnjenjima.

Sarajevska hagada jedan je od najbogatije iluminiranih srednjovjekovnih rukopisa koji je ikad načinjen za židovske naručitelje. Nastala je na sjeveroistoku Španjolske sredinom 14. stoljeća. Izložbom se ističe ne samo umjetnička i estetska posebnost Sarajevske hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i, u širem smislu, njena kulturno-povijesna važnost i uloga knjige u duhovnom životu Židova. Izabrane stranice Sarajevske hagade pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog rukopisa. Poseban segment izložbe čine neka od izdanja Sarajevske hagade, uključujući posljednje štampano 2018. godine, čiji je izdavač, po prvi put samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Hagada (pl. heb. hagadot) je židovski liturgijski tekst koji se čita tijekom obrednog obroka Sedera, na početku obilježavanja židovskog blagdana Pashe (heb. Pesaha) kojim se obilježava izlazak, oslobađanje Izraelaca iz Egipta, nakon četiri stotine godina zarobljeništva. U ranom srednjem vijeku, hagade se javljaju kao zasebne knjige u Europi.

Izložba je otvorena do 29. rujna 2019. godine.

Autori izložbe: dr. sc. Aleksandra Bunčić i dr. sc. Mirsad Sijarić.

Komentari