Dijete koje se rodilo u vrijeme kada je zagrebačka robna kuća Nama otišla u stečaj prije dva je mjeseca postalo punoljetno, ali Nama još nije izašla iz stečaja.
Tom zgodnom i slikovitom ilustracijom Večernji list započinje priču o robnoj kući koja je nekad bila simbol zagrebačke trgovine, osobito dobre kupnje na jednom mjestu. Simbol koji još nije posve izblijedio. Jer, dvije Namine robne kuće, u Ilici i na Kvaternikovu trgu, i danas rade i dobro posluju.
Zagrepčani i drugi kupci u nju rado zalaze, a malo tko da se danas uopće i sjeća da je tvrtka u stečajnom postupku. Police su pune, kupaca ne manjka, Nama zapravo nije izgubila stari sjaj. A ipak, jedan od hrvatskih rekordera kada je trajanje stečajnog postupka posrijedi, a, po svemu sudeći, taj status još će zadržati.
Zašto? Zato što razlučni vjerovnici, a najveći je država, sve vrijeme trajanja postupka ne naplaćuju glavnicu, a ni kamate koje progresivno rastu. Iz poslovanja, koje je stabilno, namiruju se dobavljači, a koji je interes države, točnije Ministarstva gospodarstva, kao najvećeg razlučnog vjerovnika, da odgađa naplatu, nije jasno.
Brzo okončanje stečaja Name najavio je nedugo nakon preuzimanja tog slučaja prije pet godina i stečajni upravitelj Damir Mikić. On još vodi proces, no nažalost, ovih dana nije bio dostupan za informacije o tome gdje je slučaj u međuvremenu zapeo.
Kako, pak, danas Ministarstvo gospodarstva „diše“ i što je sa stanovišta države zapravo interes u slučaju Name? Iz Ministarstva gospodarstva nisu dali nikakva objašnjenja, kao ni drugi razlučni vjerovnik, Croatia osiguranje, koji se sve ove godine drži jednako kao i Ministarstvo gospodarstva, ne naplaćuje glavnicu, a ni kamate. Preporučili su da se odgovori na sva pitanja traže od stečajnog upravitelja.
Glavnica potraživanja ova dva razlučna vjerovnika je 75 milijuna kuna, od čega 66 milijuna Ministarstva gospodarstva, a 9 milijuna Croatia osiguranje. Kolike su točno kamate na ova potraživanja, nije lako utvrditi iz Naminih financijskih izvještaja.
Prema financijskom izvješću koje Nama u stečaju redovito predaje Fini, lani je ostvareno 111 milijuna kuna prihoda i nešto više od 400 tisuća kuna dobiti. Otprilike su na toj razini rezultati bili ranijih godina. Tvrtka ima oko 330 zaposlenih i prosječne plaće oko 4000 kuna neto.
Nama je bila jedan od najvećih lanaca robnih kuća u vrijeme SFR Jugoslavije te kasnije u Hrvatskoj i Sloveniji. Osamdesetih godina prošlog stoljeća znatno je proširila poslovanje i imala 3300 zaposlenih. Na vrhuncu moći držala je 21 posto udjela u ukupnoj maloprodaji.
Teške godine nastupile su 90-ih, tijekom Domovinskog rata, i sumnjive privatizacije koja se odvijala u isto vrijeme pa će već 1993. udio prodaje Name pasti na 5,3 posto.
Što će u budućnosti biti s preostale dvije robne kuće koje rade, teško je reći, zaključuje Večernji list priču o Nami.
